Evroliga: (Ne)realna tabela
- February 6, 2016
- 0 comments
- Vladimir Stanković
- Posted in EUROLEAGUE
Da smo u sezoni 2016/17 tabela koju sam složio bila bi stvarna, doduše sa nešto izmenjenim akterima jer će Makabi i Armani Milano, koji se nisu kvalifikovali za Top 16, imati garantovana mesta a neki od sadašnjih učesnika možda neće biti među 16 odabranih, bilo odlukom Evrolige, bilo sopstvenom voljom ako se, možda i pod pritiskom nacionalne federacije, opredele za takmičenje FIBA.
Kao što je poznato, Evroliga će od naredne sezone imati 16 učesnika, igraće se po sistemu svako sa svakim (30 mečeva u regularnom delu sezone), potom sledi jedna runda plejofa i na kraju,kao do sada, Final Four. Nadam se da Beograd sa svojom zvaničnom kandidaturom za neki od narednih Final Four turnira još stoji u redu.
Ako za trenutak tekuću fazu Top 16 projektujemo na narednu sezonu, bili bismo negde na četvrtini takmičenja, a u prvoj polovini, onoj koja bi igrala plejof, nalazi se i Crvena zvezda. Neću o njenom porazu od Darušafake, i dalje verujem u Zvezdu i njen plasman među osam koji će nastaviti takmičenje, ali ne mogu a da ne konstatujem da se timu koji je “naučio da pobeđuje” ne sme desiti da u trenucima odluke dva puta potroši 24 sekunde bez šuta, da dozvoli po 2-3 ofanzivna skoka rivalu u jednom napadu, da igrač – ma ko bio – promaši dva penala i da se ne realizuje takozvani zicer. Sa takvom serijom grešaka ne može se dobiti ni slabiji tim od Darušafake. Za Zvezdu ništa nije izgubljeno, i dalje ima realne šanse da završi među prva četiri u grupi ali treba da ide korak po korak. Prvo Cedvita, pa onda ostali redom…
Ako su navijači Zvezde malo razočarani, šta tek da kažu simpatizeri Reala? Posle Barselone, u Madridu je pobedila i Kuća Laboral. Šta da misle sledbenici Unikahe posle onako ubedljivog poraza od Lokomotive, koja bila bez šansi protiv Zvezde? A šta tek da kažu navijači Barselone kad njihovim ljubimcima lekcije drži jedan nemački klub, Brose (ili Broze, kako nam skreće pažnju jedan naš čitalac) Baskets Bamberg?
Da se igra sezona 2016/17, poredak bi posle 6. kola bio sledeći:
- Fenerbahče 6-0
- CSKA 4-2 (+69)
- Himki 4-2 (+29)
- Kuća Laboral 4-2 (+29)
- Lokomotiva 4-2 (+22)
- Anadolu Efes 3-3 (+15)
- Crvena zvezda 3-3 (+12)
- Broze Baskets 3-3 (+1)
————–
- Real Madrid 3-3 (-3)
- Panatinaikos 3-3 (-4)
- Olimpñijakos 3-3- (-7)
- Barselona 2-4 (-12)
- Unikaha 2-4 (13)
- Cedevita 2-4 (-57)
- Darusafaka 1-5 (-34)
- Zalgiris 1-5 (-106)
Pošto je tabela imaginarna i poredak nije realan, ali, opet, lepo izgleda da Zvezdi u leđa gledaju Real Madrid, Panatinaikos, Olimpijakos i Barselona, sve samo evropski prvaci, i to sa negativnom koš-razlikom! To što su u gornjem delu Zvezda i Broze Baskets govori da se u evropskoj košarci nešto menja, rekao bih na bolje jer talenat, selekcija, rad i organizacija pobeđuju, bar za sada, visoke budžete. Prisustvo Himkija i Lokomotive govori o postojanju “državnog modela”, odnosno o visokom finansiranju preko političkog vrha (Himki, klub Moskovske oblasti) ili jake državne firme (Lokomotiva pripada ruskim železnicama). Dva turska kluba, Fenerbahče i Efes, spadaju u “nove bogataše” sa privatnim kapitalom. Negde između je Kuća Laboral sa takođe privatnim kapitalom, sposobnim predsednikom kakav je Hosean Kereheta (i sam bivši košarkaš, prvak Evrope 1980. u dresu Real Madrida) i dugom tradicijom u jednom relativno malom gradu kakav je Vitorija, sa oko 200.000 stanovnika.
Taj šareniš u pogledu budžeta, načina finansiranja, tradicije i još nekih faktora, poput korektnog suđenja koje gostima omogućava regularne uslove i lep procenat pobeda, svedoče da Evroliga, ma koliko bila komercijalno takmičenje, nije predviđena samo za velike, moćne i bogate. Videćemo kakav će biti kraj Top 16, ne verujem da će baš svi velikani koji su sada “ispod crte” tu i ostati, ali utešno deluje da Crvena zvezda u takvoj konkurenciji dobro stoji i igra, u najmanju ruku, u egalu sa onima koji bi, bar po budžetu i imenima u rosteru, trebalo da budu bolji od nje.
Ne znam koliko su realne šanse da Zvezda dobije stalnu licencu, ali pouzdano znam da se njeni rezultati, ne samo na terenu, u Evroligi primećuju i cene. Izvesno je da je u ovom trenutku nemoguće širenje broja učesnika, bar nekoliko narednih godina igraće 16 klubova, ali Evroliga planira da u svojoj “drugoj diviziji”, Evrokupu, okupi još 24 tima koji bi bili, na neki način, u predvorju Evrolige, spremni da uskoče bilo po plasmanu bilo po pozivu, ako se liga bude širila.
Uporedo sa zanimljivim finišom takmičenja treba očekivati da Evroliga u dogledno vreme objavi iz kojih će nacionalnih ili regionalnih liga doći timovi koji nisu u grupi 11 sa fiksnim desetogodišnjim ugovorima. U međuvremenu, Jadranska liga – koja je ozbiljan kandidat za jedno od tri mesta namenjeno ligama – treba da zauzme stav u kom će takmičenju igrati klubovi. Moguće je da će na tu odluku uticati i nacionalne federacije, ali odluka će morati da se donese, ma koliko dilema bila teška.
Photo: Euroleague