Ne usuđujem se da prognoziram ishod finala u Berlinu. Čak nisam siguran ni ko je favorit. Svaki tim ima u nečemu malu prednost. CSKA daje više poena (90,6 prema 78,7), Fenerbahče za nijansu bolje skače (34,9 – 34,5), CSKA bolje asistira (19,7 – 16,4), Fener gubi nešto manje lopti (12 – 12,9) i ima više rampi (4,1 – 3,1), CSKA ima bolje procente u svim elementima šuta… Rekao bih da će odlučiti raspoloženje pojedinaca i čini mi se da je moskovski tim tu u maloj prednosti jer ima MVP sezone i najboljeg strelca Nanda de Kola, ne manje opasnog strelca i genijalnog dodavača Miloša Teodosić (16 poena, 5,6 asistencija), zahvalnog Hajnsa (10,8 poena, 4,8 skokova), korisne Korija Higinsa (9,1) i Voronceviča (8,4), univerzalnog Viktora Hrijapu (5,6), džokera Kurbanova (6,8), snajperistu Fridzona (6,6 poena, 42,9% trojke), može da pripomogne i Aron Džekson (4,4).
Naravno, nije ni Fenerbahče bez individualnih aduta. Ima pet igrača sa prosekom iznad 10 poena (Datome, Judo, Bogdanović, Veseli, Dikson), uz Juda ima dve odlične „četvorke-skakače“, Veselog (6,9 skokova) i Peru Antića (4,5 skoka, 7,7 poena), ima dva odlična pleja (bržeg Diksona i pametnijeg Slukasa), univerzalnog specijalca Kalinića, iskusnog Rikija Hikmana…
Ipak, ako bih tražio najveći Fenerov adut, onda bi to svakako bio Željko Obradović. I ne samo zato što je iskusniji od Itudisa koji je godinama „šegrtovao“ kod njega i očito dobro izučio zanat. Jednostavno, Obradović teško i retko gubi finalne utakmice. Pogledajmo statitistiku njegovih finala u Evropi:
1992: Partizan-Huventud 71-70
1994: Huventud-Olimpijakos 59-57
1995: Real Madrid-Olimpijakos 73-61
1997: Real Madrid-Verona 78-64 (Saporta)
1999: Beneton-Pamesa 64-60 (Saporta)
2000: Panatinaikos-Makabi 73-67
2001: Makabi-Panatinaikos 81-67 (Suproliga FIBA)
2002: Panatinaikos-Kinder 89-83
2007: Panatinaikos-CSKA 93-91
2009: Panatinaikos-CSKA 73-71
2011: Panatinaikos-Makabi 78-70
Dakle, 11 finala, 10 trijumfa. Jedini poraz od Makabija 2001.u finalu Suporolige FIBA. Naravno, slažem se da je svaka nova utakmica priča za sebe, tradicija ne igra ali može da pomogne ili odmogne. Logično je da neko ko je pobeđivao 10 puta iz 11 pokušaja veruje da može da ponovi još koji put. Takđe, legitimna je ambicija trenera koji je prvi put u finalu da osvoji trofej.
Verujem da niko ne može da ospori činjenicu da su u finale stigla dva tima koja su tokom sezone najviše pokazala. Zasluga je to igrača i trenera, ali neće biti slučajno da su finalisti klubovi sa najvećim budžetima u tekućoj sezoni. Za CSKA je sigurno da ima najveću kasu, Fener je tu negde u rangu Reala i Barselone. Novac ne igra, ali pomaže. Fenerbahče je prošlog leta promenio 9 igrača ali pokazalo se da je uradio pravu stvar. Turski klubovi su i ranije trošili velike pare, a sve do prošle godine nikada nisu stigli ni do F4 u modernoj eri Evrolige od 2000. U tri godine sa Željkom Obradovićem igrali su dva puta, posle polufinala u Madridu sada je na redu finale i, možda, titula. Željko je, osim za taktiku, majstor i za atmosferu. Ova poruka „Još jedna“ na 9 jezika iz svlačionice „Fenera“ sve govori. Još 40 minuta!
CSKA je pod pritiskom uloženog novca i činjenice da je od 13 učešča na poslednjih 14 F4 pobedio samo dva puta, 2006. i 2008, ali nepisani zakon velikih brojeva kaže da svaka serija ima svoj kraj.
Bilo kako bilo, neko od naših će se radovati. Bogdanović,Kalinić, plus Željko, Vlada Androić i Bata Zimonjić u Feneru, ili Miloš Teodosić u CSKA. Možda je momenat da na svom 7. Fajnal foru Miloš, konačno, osvoji trofej sa ulogom u finalu u skladu sa njegovim raskošnim talentom?
Photo: Euroleague
Zeljko je izgubio finale Kupa 1993 u Sr.Mitrovici od Beka. Izgubio je od Zvezde tu finalnu seriju. Ipak Atina i Novi Sad posebno su mrlje od kojih ne moze pobeci. Najveca bruka u istoriji nase kosarke.
Teodosic nije nista osvojo. Ni sa reprezentacijom, ni FMP , ni Oly, ni CSKA. Mislim , nista znacajno, na Euro razini. Daleko je od od Bodiroge, Danilovica ili Djordjevica
Vidi se da je Željko bio kratko u Trevisu, a da je Datome isuviše fin da ispravlja trenera (u italijanskom nema k – osim u rečima stranog porekla, a utakmica i pobeda su ženskog roda).