Kako ispasti iz lige (i vratiti se)
- April 22, 2017
- 1 comments
- Dragan Martinović
- Posted in ISTORIJA
Uobičajeno je da pred početak svakog prvenstva slušamo kako su sve ekipe spremne, i kako su pripreme za početak lige bile bolje nego ikad. Logičan zaključak je da svi planiraju da se kao minimum bore za neko od prvih mesta na tabeli. A u svakom prvenstvu uvek neko bude i poslednji ili pretposlednji i seli se u niži rang. Mala digresija: koje su razlike između političara, dame i košarkaškog kluba? Kada političar kaže „da“, to znači „možda“. Kada kaže „možda“, to znači „ne“. A kada kaže „ne“, onda i nije političar. Kada dama kaže „ne“, to znači „možda“. Kada kaže „možda“, to znači „da“. A kada kaže „da“, onda i nije dama. Kada u košarkaškom klubu kažu „Bićemo šampioni“, znači da imaju ozbiljan tim i da će biti u gornjem delu tabele. Kada kažu „Borićemo se za sredinu tabele“, to znači da su velike šanse da iz lige ispadnu. A kada kažu „Borićemo se za opstanak“, onda je bolje da nisu ni započeli takmičenje kada nemaju ambicije, želje i optimizam.
Lista klubova koji su ispadali iz naše Prve lige je prilično bogata:
1946-1948 Nije se ispadalo već su svakom prvenstvu prethodile kvalifikacije.
1949 – Iz Prve lige su ispali Lokomotiva (Rijeka) i Milicionar (Sarajevo)
1950 – Liga se proširila, pa su „davljenici“ Jedinstvo (Zagreb) i Proleter (Zrenjanin) ostali u ligi
1951 – Po plasmanu su trebali da ispadnu Lokomotiva (Zagreb) i Eđšeg (N.Sad) ali je ukinuta liga
1952-1953 Nije se ispadalo već su prvenstvima prethodile kvalifikacije.
1954 – Iz Prve lige su ispali: Željezničar (Karlovac), Borac (Čačak) i Radnički (Beograd)
1955 – BSK (Beograd) i Maribor
1956 – Mlados t(Zagreb) i Radnički (Beograd)
1957 – Željezničar (Karlovac) i Sloboda (Tuzla)
1958 – Radnički (Beograd) i Jugomontaža (Zagreb)
1959 – Lokomotiva (Zagreb) i Zastava (Kragujevac)
1960 – Proleter (Zrenjanin) i Ljubljana
1961 – Sloboda (Tuzla) i Dinamo (Pančevo)
1962 – Željezničar (Sarajevo) i Mladost (Zagreb)
1963 – Zastava (Kragujevac) i Proleter (Zrenjanin)
1964 – Liga je proširena pa su poslednjeplasirani Split i Slovan (Ljubljana) ipak ostali u ligi
1965 – Rabotnički (Skoplje) i Lesonit (Ilirska Bistrica)
1966 – Slovan (Ljubljana) i Ivangrad (Berane)
1967 – Rabotnički (Skoplje) i BSK (Sl.Brod)
1967/68 – Borac (Čačak) i Mlada Bosna (Sarajevo)- ali je Borac kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš
1968/69 – Radnički (Beograd) i Slovan (Ljubljana) – Radnički kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš
1969/70 – Radnički (Beograd) i Maribor – Radnički kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš
1970/71 – Partizan (Beograd) i Željezničar (Karlovac) – ali su obe ekipe kroz letnju Drugu ligu ostali
1971/72 – Željezničar (Karlovac) i Oriolik (Sl.Brod) – liga je proširena pa je Željezničar ostao prvoligaš
1972/73 – Kombinat (Zrenjanin) i Željezničar (Karlovac)
1973/74 – Industromontaža (Zagreb) i Željezničar (Sarajevo)
1974/75 – Vojvodina (Novi Sad) i Istravino (Rijeka)
1975/76 – Željezničar (Sarajevo) i Borac (Čačak)
1976/77 – Industromontaža (Zagreb) i Igman (Sarajevo)
1977/78 – Rabotnički (Skoplje) i Dalvin (Split)
1978/79 – Metalac (Valjevo) i Kvarner (Rijeka)
1979/80 – OKK Beograd i Borac (Čačak)
1980/81 – Jugoplastika (Split) i Kvarner (Rijeka)
1981/82 – Sloboda (Tuzla) i Rabotnički (Skoplje)
1982/83 – Radnički (Beograd) i Kvarner (Rijeka)
1983/84 – Rabotnički (Skoplje) i Olimpija (Ljubljana)
1984/85 – Radnički (Beograd) i IMT (Beograd)
1985/86 – Olimpija (Ljubljana) i Sloga (Kraljevo)
1986/87 – Sloboda (Tuzla) i Rabotnički (Skoplje)
1987/88 – MZT (Skoplje) i Budućnost (Podgorica)
1988/89 – Užice i Borac (Čačak)
1989/90 – Sloboda (Tuzla) i Zorka (Šabac)
1990/91 – Šibenka (Šibenik) i Čelik (Zenica) – ali se raspala država pa je mnogo klubova izašlo iz lige
1991/92 – Sloga (Kraljevo) i IMT (Beograd)- ali je zbog povećanja lige Sloga ostala prvoligaš
1992/93 – Vojvodina (N. Sad), Užice i Borac (Čačak)
1993/94 – Budućnost (Podgorica) i OKK Beograd- ali su obe ekipe ostale u Prvoj ligi zbog proširenja
1994/95 – Užice, Radnički (Kragujevac), Temko (Nikšić), Napredak (Kruševac), Borac (B. Luka) i Kikinda
1995/96 – Izvršena velika reorganizacija – liga sa 32 smanjena na 14 klubova
1996/97 – Borac (Čačak) i Vojvodina (N. Sad) – ali je Vojvodina ostala umesto ugašenog BFC (Beočin)
1997/98 – OKK Beograd, Borovica (Ruma), Vojvodina (N.Sad), Mornar
1998/99 – Zdravlje (Leskovac) i Iva Zorka (Šabac)
1999/00 – Spartak (Subotica) i Ibon (Nikšić)
2000/01 – Borac (Čačak) i Beopetrol (Beograd)
2001/02 – Primorka (Bar) i Radnički (Beograd)
2002/03 – Sloga (Kraljevo) i OKK Beograd- ali su obe ekipe ostale prvoligaši uvođenjem Jadranske lige
2003/04 – Spartak (Subotica) i Zastava (Kragujevac) – ali je Spartak ostao zbog proširenja lige
2004/05 – Nikšić, Spartak (Subotica), Lovćen (Cetinje) i Lavovi (Beograd)
2005/06 – Napredak (Kruševac) i Primorka (Bar) – ali je Napredak ostao zbog odvajanja Crne Gore
2006/07 – OKK Beograd i Napredak (Kruševac) – ali je Napredak ostao zahvaljujući Jadranskoj ligi
2007/08 – Zdravlje (Leskovac) i Ergonom (Niš) – ali su obe ekipe ostale zahvaljujući proširenju lige
2008/09 – Vizura (bBeograd) i Zdravlje (Leskovac)
2009/10 – Ergonom (Niš) i KG-06 (Kragujevac)
2010/11 – Crnokosa (Kosjerić) i Superfund (Beograd)
2011/12 – Železničar (Inđija) i Proleter (Zrenjanin)
2012/13 – Radnički (Beograd) i Jagodina
2013/14 – Sloboda (Užice) i Medijana (N. Sad)
2014/15 – Napredak (Kruševac) i Jagodina- ali su zahvaljujući proširenju obe ekipe ostale u Prvoj ligi
2015/16 – Vojvodina (N.Sad) i Jagodina
Iz Prve lige su ispadali čak i velikani kao što su: Partizan (Beograd), Olimpija (Ljubljana), Jugoplastika (Split), Lokomotiva (Cibona-Zagreb), OKK Beograd, Radnički (Beograd), Proleter (Zrenjanin) i Budućnost (Podgorica) – klubovi koji osvajali nacionalna prvenstva. Od svih bivših državnih prvaka iz Prve domaće lige nisu ispadali samo Crvena zvezda (Beograd), Zadar i Bosna (Sarajevo)- ali su zato Bosna i Zadar ispadali iz Jadranske lige (u neku ruku naslednice prvenstva bivše Jugoslavije) a Crvena zvezda je za dlaku izbegla istu sudbinu, fuzionisanjem sa FMP Železnikom. Sedamdeset godina je mnogo vremena (osim kad govorimo o dužini čovekovog života- za život je malo sve što nije večno) da bi bilo koji klub stalno bio na vrhu, svi su imali i uspone i padove.
Rekorderi po broju ispadanja iz Prve lige su:
9 puta – Radnički (Beograd), pri čemu je u 2 navrata uspevao da se preko leta odmah vrati u Prvu ligu.
8 puta – Borac (Čačak), ali je jednom uspeo da se preko leta odmah vrati u Prvu ligu.
6 puta – Rabotnički (Skoplje)
5 puta – Sloboda (Tuzla), Kvarner (Rijeka) i Proleter (Zrenjanin). Isti broj ispadanja imaju i Vojvodina (N. Sad), OKK Beograd i Željezničar (Karlovac) ali su Novosađani jednom a Beograđani i Karlovčani po dva puta, iz raznih razloga, ipak ostajali u Prvoj ligi.
4 puta – Užice i Napredak (Kruševac), pri čemu su Kruševljanji čak 3 puta zbog proširenja lige ostajali u njoj
Interesantan je slučaj Radničkog, koji je ispadao i vraćao se u Prvu ligu i 1968/69 i 1969/70, da bi sa istim igračima već 1972/73 osvojio šampionsku titulu. OKK Beograd je (pod imenom BSK) ispao iz lige 1955. da bi se sa novom, mladom generacijom, vratio 1957. i već 1958. osvojio svoju prvu titulu državnog prvaka. Jugoplastika je posle desetak godina u kojima je uvek bila među najboljima, i posle dve osvojene titule, nenadano ispala 1980/81, da bi se vratila 1982. i već 1988. sa još boljim timom stigla do prve od tri zaredom osvojene titule prvaka Evrope. Da, do zvezda se stvarno stiže preko trnja.
Photo: Screenshot
Hvala na svrstavanju velikane,a posebno sam zadovoljan što smo i u nečemu drugom sem u igranju i rezultatima bili među najboljima i teško da će nas neko u tome dostići.I iz toga izrastoše šampioni . . . .