Početna EVROPA/SVETIgrači važniji od medalja

Igrači važniji od medalja

od Vladimir Stanković
37 pregleda

Lepo je bilo videte naše juniore kako u nedelju uveče u Bratislavi koš po koš pristižu i prestižu početnu prednost Španaca u finalu šampionata kontinenta. Verom u sebe, sa naučenom lekcijom iz meča u grupi kada su oni dobili prvu četvrtinu sa 26-10 a na kraju izgubili 70-76, strpljivom i pametnom igrom slomili su protivnika i vratili Srbiju na najviše postolje juniorskog trona, tamo gde nije bila od 2007. Medalja raduje, ali ako je svrha juniorskih timova i takmičenja “pravljenje” igrača za seniorske timove i reprezentacije valja se nadati da ni ova generacija neće biti izuzetak, odnosno da će i iz nje biti igrača i za seniorski sastav.

Po statistici, naš najbolji igrač bio je Marko Pecarski sa 15,9 poena i 8,3 skoka ali je u polufinalu i finalu tim nosio Nikola Mišković, MVP turnira. Njegov prosek poena bio je 12,9. Treći talenat od koga se u budućnosti mnogo očekuje, Balša Koprivica, nije mnogo igrao ali s obzirom da je bio najmlađi u timu (rođen je 1.5.2000.) on će juniorski tim nositi iduće godine a za koju godinu, verujem, i seniorski. Raduje što je i Pecarski rođen 2000. Uz ovu trojicu – a svi su sinovi bivših košarkaša – vrlo su zapaženi bili Vuk Vulikić sa 4,9 asistencije u proseku, Aleksa Uskoković sa 69 poena, talenat su nagoveštavali Andrija Marjanović, Tadija Tadić… Biće igrača i za A reprezentaciju i za klubove, i to je najveći dobitak uz zlatnu medalju koja uvek raduje.

A da su juniorski šampionati uvek bili rasadnik ne samo talenata već i asova jugoslovenske i srpske košarke posvedočiće i ovaj pregled učešća Jugoslavije/Srbije na juniorskim kontinentalnim smotrama. Ako budete imali strpljenja da ispratite tekst do kraja otkrićete mnoge svetske, evropske i olimpijske šampione sa brojnim titulama i u klupskim dresovima. Obratite pažnju i na selektore koji su vodili juniorske selekcije.

Vremeplov počinje da teče pre više od pola veka…

Selektor Ranko Žeravica odveo je u Napulj. 1964. na prvo juniorsko prvenstvo Evrope solidnu ekipu koja je bila 6. ali su Tihomir Pavlović, Slobodan Jelić, Bogdan Tanjević, Momčilo Pazmanj, Jure Košta, Ljubiša Stanković… napravili vrlo solidne karijere, pre svega u svojim klubovima.

Na drugu smotru u Porto San Djordju, Italija, 1966. Žeravica je odveo sjajnu generaciju koja je osvojila srebrnu medalju, ali kad se pogleda tim jasno je da je dobitak bio mnogo vredniji: Dragan Kapičić, Ljubodrag Simonović, Damir Šolman, Aljoša Žorga, Krešimir Ćosić, svi seniorski svetski prvaci u Ljubljani 1970, plus Mihajlo Manović, Dragiša Vučinić, Steruli Andonovski, Kosta Grubor, Ivica Valek, Bogdan Tanjević…

Srebrna medalja odbranjena je Vigu, Španija, 1968. ali je još važnije pojava nekolicine sjajnih igrača: Zoran Slavnić, Vinko Jrlovac, Žarko Zečević, Ivan Sarjanović, Stanislav Bizjak, i dalje Simonović, Šolman, Manović, Vučinić… Selektor je bio Slobodan-Piva Ivković.

Rezultatski gledano, četvrto mesto u Atini 1970. bilo je korak-dva unazad, ali spisak igrača te generacije pokazuje suprotno: naš bloger Miroljub-Dugi Damnjanović, Srećko Jarić, Goran Rakočević, Blagoja Georgijevski, Radivoje Živković, Branko Kovačević, Nedeljko Ostarčević, Davor Rukavina, Marko Gvardijančič… Momke je sa kliupe vodio Lazar Lečić.

Prva titula prvaka Evrope osvojena je u Zadru 1972. a podvig je napravila generacija koja je prethodne godine postala prvi kadetski šampion kontinenta na prvenstvu u Gorici. Lideri tima bili su Dragan Kićanović (sa brojem 7!), Mirza Delibašić, Željko Jerkov, Dragan Todorić, Rajko Žižić, Boris Beravs, Branko Macura, Čedomir Perinčić… Selektor je bio Mirko Novosel.

Titula je odbranjena u Orleanu (Francuska), 1974. Selektor Bogdan Tanjević imao je u timu Ratka Radovanovića, Rajka Žižića, Mihovila Nakića, Andra Knega, Branka Skročea, Boška Bosiočića, Dušana Zupančiča…

Het-trik je napravljen u Santjago de Komposteli, Španija, 1976. Zlato su osvojili Predrag Bogosavljev, Aleksandar Petrović, Mihovil Nakić, Pero Vučica, Miodrag-Miško Marić, Damir Pavličević, Mile Stanković… Ekipu je sa klupe predvodio Luka Stančić.

U Rosetu, Italija 1978. pod vođstvom Luke Stančića do bronzane medalje stigli su Petar Popović, Slobodan Nikolić, Predrag Benaček, Ivan Sunara, Veljko Petranović, Aleš Pipan, Predrag Bogosavljev, Milan Medić, Dragan Zrno, Nihad Izić, Mihajlo Poček, Davor Dogan….

U Celju 1980, prvom juniorskom šampionatu kome sam prisustvovao, Srđan Dabić, Zoran Čutura, Nebojša Zorkić, Žarko Đurišić, Goran Grbović, Branko Vukićević, Milenko Mitrović, Marko Ivanović… bili su drugi. Selektor je i dalje bio Luka Stančić.

Još jedna srebrna medalja osvojena je 1982. u Dimitrovgradu. Selektor Rusmir Halilović imao je Dražena Petrovića, Velimira Perasovića, Zorana Jovanovića, Stojka Vrankovića, Nebojšu Bukumirovića, Danka Cvjetičanina, Aleksandra Milivojšu, Ivicu Žurića, Gorana Sobina…

Na podijumu se ostalo i u Huskvarni, Švedska, 1984.Pojavili su se Ivo Nakić, Jure Zdovc, Miroslav Pecarski, Ivica Mavrenski, Franjo Arapović, Mirko Milićević, Žarko Paspalj, Luka Pavićević, Velimir Perasović, Ivica Žurić… Na klupi je i dalje bio Rusmir Halilović.

Jedna od najuspešnijih generacija trijumfovala je u Gmundenu, Austrija, 1986. Prethodne godine osvojili su kadetsko Prvenstvo Evrope u Ruseu (Bugarska) a trijumf u Austriji bio je uvod u ono što će se dogoditi godinu dana kasnije na juniorskom Mundijalu u Bormiju. Igrali su Ivica Gulin, Luka Pavićević, Nebojša Ilić, Toni Kukoč, Miroslav Pecarski, Teoman Alibegović, Aleksandar Đorđević, Samir Avdić, Vlade Divac, Radenko Dobraš, Dino Rađa, Slaviša Koprivica. Selektor je bio Svetislav Pešić.

Zlato je odbranjeno u Srbobranu 1988. sa timom u kome su bili Predrag Danilović, Arijan Komazec, Žan Tabak, Rastko Cvetković, Dževad Alihodžić, Mirko Pavlović (čiji je otac Tihomir bio član prve juniorske generacije 1964. u Napulju), Oliver Popović, Živko Badžim, Marjan Kraljević, Ivan Kapov, Slobodan Kaličanin, Nenad Grmuša. Na klupi Duško Vujošević.

U Groningenu, Holandija, 1990. Bili smo peti, ali smo dobili Dejana Bodirogu, Željka Rebraču, Mlađana Šilobada, Velibora Radovića, Nikolu Lončara, Veljka Mršića, Tea Čizmića, Miljana Goljovića, Romana Horvata, Miladina Mutavdžića… Selektor je i dalje bio Duško Vujošević.

Posle prinudne pauze zbog sankcija SR Jugoslavija se vratila na Evropsko junorsko prvenstvu u Tarbeu, Francuska, 1996. Tim koji su predvodili Igor Rakočević, Ratko Varda, Vladimir Vidačić i Stevan Nadjfeji bio je treći.

U Varni 1998. nismo igrali a u Zadru 2000. osvojeno je 5. mesto sa timom iz koga je najbolju karijeru napravio Blagota Sekulić, a uz njega su igrali još i Bojan Bakić, Jovan Koprivica, Dušan Đorđević…

Preskočili smo i prvenstvu u Beblingenu, SR Nemačka, 2002. a vratili se u Saragosi 2004. U timu koji je bio peti igrali su Uroš Tripković, Milenko Tepić, Dragan Labović, Nemanja Aleksandrov, Tadija Dragićević, Stefan Ivanović (sin Duška Ivanovića). Selektor je bio Miodrag Kadija.

Vratili smo se na najviše postolje 2005. u Beogradu. Sastav dovoljno govori: Miloš Teodosić, Milenko Tepić, Ivan Paunić, Dragan Labović, Vladimir Štimac, Miroslav Raduljica, Nikola Dragović, Vladimir Dašić… Na klupi je bio Stevan Karadžić.

U Argostoli, Grčka, 2006. osvojeno je 5. mesto ali je veći dobitak bila pojava Stefana Markovića, Milana Mačvana, Miroslava Raduljice, Bobana Marjanovića, Mladena Jeremića… Svi oni će godinu dana kasnije u Novom Sadu postati juniorski prvaci sveta. Tim je vodio Jovica Arsić.

Nova zlatna medalja osvojena je u Madridu 2007. sa timom u kome su bili Milan Mačvan, Branko Lazić, Filip Čović, Dušan Katnić, Stefan Stojačić… Selektor je bio Dejan Mijatović.

U Pirgosu, Grčka, 2008. Srbija je bila 6. sa generacijom koju je vodio Miroslav Muta Nikolić i iz koje niko (još) nije stigao do A reprezentacije, a najbolju karijeru napravio je Dejan Musli. Uz njega su bili Andreja Milutinović, Filip Šepa…

U Mecu 2009. zlatnu medalju osvojili su Nemanja Jaramaz, Danilo Anđušić, Branislav Đekić, Dejan Musli, Nikola Vukasović… a vodio ih je Vlade Jovanović.

Dve godine kasnije u Viljnusu 2010. Srbija je sišla sa podijuma, bila je četvrta, ali je dobila Bogdana Bogdanovića. Uz njega su igrali Marko Luković, Đorđe Drenovac, Nikola Silađi… a selektor je i dalje bio Vlade Jovanović.

U Vroclavu 2011. genaracija koju su predvodili Vanja Marinković, Nikola Radičević, Nemanja Dangubić, Vasilije Micić, Luka Mitrović, Nemanja Krstić, Nikola Janković… sa selektorom Markom Ičelićem bila je druga.

Na podijumu se ostalo i u Viljnusu 2012, u timu koji je bio treći bili su Nikola Radičević, Mihajlo Andrić, Nikola Rebić, Nikola Janković, Dušan Ristić, Stefan Pot… a selektor Dejan Mijatović.

U Rigi 2013. šesto mesto bilo je slabije od očekivanog, a među boljim igračima bili su Ognjen Jaramaz, Rade Zagorac, Dejan Davidovac, Vasilije Vučetić… Selektor je bio Aleksandar Bućan.

Povratak u vrh dogodio se u Konji, Turska, 2014. Srebro je osvojio tim u kome su bili Stefan Peno, Vanja Marinković, Stefan Lazarević, Ilija Đoković… Sa klupe ih je vodio Aleksandar Bućan.

Po sistema toplo-hladno usledilo je 5. mesto u Volosu, Grčka, 2015. sa timom u kome su aduti bili Aleksandar Aranitović, Miloš Glišić, Vojislav Stojanović, Aleksa Radanov, Boriša Simanić… ali su svi još uvek ostali momci koji obećavaju.

Veliko razočaranje bilo je tek 10. mesto u Samsunu, Turska, 2016. Šampionat je zbog političkih problema u Turskoj pomeren iz avgusta na decembar. U našem timu bili su Aleksa Uskoković, Stefan Momirov, Nikola Mišković, Boriša Simanić, Miloš Glišić, Aleksa Radanov…Neki od njih sve su nadoknadili ovog avgusta u Bratislavi popevši se na tron.

Photo: FIBA

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar