Daba: Daneu u Partizanu, „Krista“ u Zvezdi
- February 16, 2021
- 0 comments
- Žarko Dabčević Daba
- Posted in ISTORIJA
Naš stalni saradnik Žarko Dabčević pripremio je još jednu priču o davnim košarkaškim vremenima u kojima su klubovi bili samo sportski rivali a ne i smrtni neprijatelji. Ovo je sećanje na turnire u inostranstvu na kojima su klubovi bivše Jugoslavije igrali sa pojačanjima iz konkurentskih klubova.
Košarkaški klub Crvena zvezda je krajem 1955. i početkom 1956. bila na velikom medjunarodnom turniru u Egiptu, gde je igrala protiv ekipa CDNA (Bugarska reprezentacija), reprezentacije Egipta, AEK-a iz Atine i dve egipatske ekipe, Gejzira i Sent Marka.
Crvena zvezda za ovo gostovanje nije mogla da računa na Obrena Popovića, Đorđa Andrijaševića i Borislava Ćurčića, ali su njene redove pojačali košrkaš Olimpije Boris Kristančić (koji je bio i najefikasniji Zvezdin strelac) i Aleksandar Blašković iz Mladosti Zagreb.
Zvezda je ostvarila dve pobede, protiv AEK-a 83-70 i protiv Sent Marka 58-43, a izgubila od CDNA 56-41, Gejzire 60-52, i na kraju poslednjeg dana turnira od reprezentacije Egipta rezultatom 70-69. Ovaj poslednji meč je pripao domaćoj reprezentaciji zahvaljujući sudijama. Pred ovaj meč ekspedicija Crvene zvezde je celu noć putovala vozom od Aleksandrije do Kaira gde je meč igran.
Beogradski tim je zauzeo treće mesto zbog lošije koš-razlike.
Košarkaši Crvene zvezde doputovali su u Egipat brodom „Galeb“ – na kome su dočekali i Novu godinu – a putovanje su iskoristili da posete istorijska znamenja Egipta, poput piramida.
Najefikasniji košarkaši u crveno belim redovima bili su Boris Kristančić sa 93 koša, Konjović sa 87 i Jovanović sa 42. Petorka Demšar, Blašković, Kristančić Konjović i Jovanović podnela je najveći teret na ovom turniru.
Ponuda: Zimnica i ugalj!
Iste godine, sedam meseci kasnije, košarkaši Partizana su otputovali na turnir u Bugarskoj pojačani Ivom Daneuom, tada košarkašem mariborskog Branika, koji će kasnije izrasti u legendarnog kapitena ljubljanske Olimpije. Partizan je pokušao da privoli Daneua da pređe u Beograd i pojača „crno-bele“, a zauzvrat su mu nudili – zimnicu i ugalj… Daneu nije hteo da napušta Sloveniju, i nakon što njegov Branik krajem te godine nije uspeo u kvalifikacijama da se domogne Prve lige, prešao je u Olimpiju iz Ljubljane.
Na turniru u Sofiji pored Partizana učestvovali su rumunska ekipa Progresul iz Bukurešta, te bugarski klubovi Akademik , Dinamo, Udarnik i Červeno zname.
Prvog dana turnira Partizan je pobedio ekipu Akademika 56-55, a poene za crno-bele su postigli Radović 24, Marjanović 3, Blagojević 11, Daneu 5, Jovanović 10, Dimitrijević 3. Drugog dana Partizan je zabeležio novi pobedu protiv Progresula rezultatom 78-61.Trećeg dana u veoma neizvesnoj utakmici Partizan je upisao i treću pobedu, ovog puta savladano je Červeno zname rezultatom 67-65. Poene za Partizan postigli su: Blagojević 13, Marjanović 5, Jovanović 9, Radović 25, Daneu 7, Dimitrijević 3, Radivojević 3 i Đurić 2.
Četvrtog dana turnira Partizan je pretrpeo prvi poraz. Od njega je bila bolja ekipa Dinama iz Sofije koja je slavila sa rezultatom 63-51. Koševe za Partizan su postigli Marjanović 18, Daneu 14, Jovanović 8, Blagojević 2, Radović 8 i Radivojević 1.
Poslednju utakmicu na turniru koja je odlučivala o pobedniku Partizana je igrao sa bugarskom ekipom Udarnik. Domaćin je bio bolji rival i zabeležio pobedu rezultatom 62-53, i osvojio prvo mesto.
Nakon ovog turnira ekipa Partizana je odigrala još dva prijateljska meča u Bugarskoj, gde se ponovo sastala sa ekipom Červeno zname iz Trnova i zabeležila još jednu pobedu rezultatom 83-62. Poslednji meč u Bugarskoj Partizan je odigrao protiv gradske reprezentacije Sofije u Varni, gde je domaća ekipa zabeležila pobedu 80-70. Nakon ovog meča Partizan se vratio u Beograd, a Ivo Daneu je bio gost i Olimpije na turniru u Italiji iste godine, gde je verovatno i pao konačan dogovor oko njegovog prelaska u klub iz Ljubljane.
Te 1957. državni prvak Proleter iz Zrenjanina nastupio je na turniru u Bolonji na kome je jedan od sudija bio naš arbitar Jovan Petrović.
Pvog dana turnira Proleter je igrao protiv poljskog prvaka A.Z.S. iz Varšave, i izgubio 68-53. Poene za Proleter su postigli Loci 11, Engler 14, Katić 10, Radojčić 6, Minja 6, Kristančić 6, Kurc 6 i Tornjanski 4. Drugog dana, u borbi za treće mesto Proleter, je pobedio ekipu Anvers rezultatom 79-68, dok je u finalu turnira Virtus bio bolji od poljskog prvaka A.Z.S. 81-53. Ekipu Proletera na ovom turniru pojačao je košarkaš Olimpije Boris Kristančić.
U oktobru 1958, nakon završenog šampionata Jugoslavije, Crvena zvezda je učestvovala na turniru u Poljskoj u Krakovu. Osvojila je turnir zabeleživši tri pobede, i to nad ekipom Krakovije 93-67, potom Visle 73-65 i na kraju protiv Sparte rezultatom 72-69.
Ekipu Crvene zvezde na ovom turniru pojačao je košarkaš Partizana Radovan Radović, koji je bio najbolji košarkaš turnira i najbolji strelac sa 86 postignutih poena.
Crvena zvezda je 5. februara 1962. otputovala za Francusku gde je u vremenu od 6. do 18. februara odigrala pet utakmica, a među rivalima su bili i timovi u kojima su nastupali bivši Zvezdini košarkaši Đordje Andrijašević i Srđa Kalember. U ekipi Zvezde, kao i prethodne godine kada je nastupala na turniru u Ljubljani, igrao je košarkaš Partizana Radovan- Bata Radović umesto povredjenog Sretena Dragojlovića.
A košarkaši Zadra su 1967. učestvovali na medjunarodnom turniru u Italiji, u Loanu, nedaleko od Đenove. Tu si igrale i reprezentacija Moskve (u stvarnosti je to bila reprezentacija SSSR, desetorica košarkaša koji su osvojili zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu u Urugvaju), Galf Star (amaterska selekcija reprezentacija SAD) i Alonesto (Milan).
Zadar je igrao bez Ćosića, Brajkovića, Troskota i Košte, ali pojačan Živkom Kasumom, košarkašem Željezničara iz Karlovca. Zadar je u prvom kolu izgubio od reprezentacije Moskve 66-57. U drugom kolu pobedio je Galf Star rezultatom 71-69. Poslednjeg dana turnira Zadar je dobio ekipu Alonesto s 73-63, i osvojio drugo mesto.
Za najboljeg igrča turnira proglašen je Josip-Pino Đerđa koji je na utakmici sa Amerikancima pružio najbolju partiju o kojoj je i italijanska štampa pisala sa divljenjem.
Photo: Privatni album