Miško Ražnatović: Prva B ABA liga rešava sve
- March 29, 2016
- 23 comments
- Misko Raznatovic
- Posted in Blog
Moj prijatelj Vlada Stanković već duže vremena me nagovara da bi bilo lepo da se napokon okušam i u pisanju nekog košarkaškog štiva (u dosadašnjem opusu imam napisane samo dve dečije priče). To traje nedeljama, i eto, upalilo je. Ne znam ni kako, ni zašto, ali danas sam se probudio sa idejom da je vreme da moju viziju o napretku klupske košarke na teritoriji bivše Jugoslavije podelim sa svim ljubiteljima kraljice igara. Čini mi se da bih nakon poslednjih događaja na košarkaškoj sceni gore navedene države, i velikog uspeha jedne vizije, možda mogao da podstaknem faktore odlučivanja na ozbiljnije razmišljanje o mom konceptu, koji upravo ću upravo izložiti.
Razlika u kvalitetu između ekipa koje igraju nacionalna prvenstva (u Srbiji to se zove KLS), i ekipa koje igraju ABA ligu, iz godine u godinu se povećava. Međusobne utakmice tih timova, kada se napokon sretnu u kasnim prolećnim terminima, obično nisu kvalitetne, a još manje interesantne za gledanje. Stoga, po meni, osnovni zadatak svih u regionu treba da bude pronalaženje načina kojim će se ojačati klubovi iz nacionalnih liga, i to postepeno, kako bi za nekoliko godina bili ozbiljniji takmaci. To se sigurno neće dogoditi zatvaranjem u nacionalna prvenstva i gašenjem ABA lige. U ovoj sezoni furiozni FMP Železnik je prosečno pobeđivao rivale sa 23 poena razlike, a reklo bi se da su večiti rivali, pa i Mega, bolji od navedenog kluba, što automatski dovodi do zaključka da bi oni pobeđivali sa preko 30 razlike. Takve utakmice nikoga ne zanimaju, ne doprinose razvoju igrača, i od njih nema nikakve koristi. Da, naravno, prvo gostovanje Crvene zvezde ili Partizana u Kraljevu dovelo bi u dvoranu mnogo navijača, ali već drugo ili treće ne bi, jer ljudi ipak ne dolaze na utakmice kao na koncert, već sa nadom da će videti borbu i imati neizvesnost oko pobednika.
Po meni, jedini način da mekadašnji centri košarke ponovo zažive jeste da dobiju utakmice sa novim protivnicima, boljim od onih sa kojima se susreću u nacionalnim prvenstvima, ali ne preterano boljim, poput timova iz ABA lige. Hm, zanimiljiva ideja, ali postavlja se pitanje gde naći takve protivnike, skrojene baš po meri. Po meni, to treba da budu protivnici iz zemalja regiona, sa istim statusom odnosno kvalitetom, a to je upravo i razlog za veliku potrebu formiranja Prve B ABA lige.
Po mojoj viziji, struktura takmičenja za prvu godinu bi bila sledeća:
ABA liga sa 12 klubova, sa raspodelom koju imamo – 3 Srbija, 3 Hrvatska, 2 Slovenija, 2 Crna Gora, 1 BiH i 1 Makedonija.
Prva B ABA liga sa takođe 12 klubova sa raspodelom – 3 Srbija, 3 Hrvatska, 2 BiH, 2 Makedonija, 1 Slovenija i 1 Crna Gora.
Nema nacionalnih koeficijenata u budućnosti, nema zaštićenog broja klubova po zemlji. Poslednja dva tima iz ABA lige ispadaju, prva dva tima iz Prve B lige ulaze u elitno društvo. Ako su hrvatski klubovi dobri i budu plasirani na prva 2 mesta u Prvoj B ABA ligi, nema razloga da ne bude sledeće godine čak 5 hrvatskih timova u ligi. Cilj je da igraju najbolji klubovi iz regiona. Kao što je nekada i bilo.
Sasvim sam siguran da bi takmičenje u ligi u kojoj bi teoretski sledeće godine igrali Tajfun ili Laško (Slovenija), Sutjeska (Crna Gora), tri tima između Metalca, Mege, FMP-a i Borca (Srbija), Kvarner, Zagreb ili Šibenik (Hrvatska), Rabotnički i Kumanovo (Makedonija), Široki i Sparsi (BiH)… bila kvalitetna, i izuzetno gledana u tim sredinama. Pomogla bi stvaranju igrača, i donela bi novi zamah. Stvorila bi se realna šansa da ti timovi, ukoliko ulože novac i dobro rade, naprave rezultat i nađu se u elitnoj diviziji. Ostvarenje tog cilja je mnogo realnije za klubove kroz B ligu, neko kroz nacionalna prvenstva, gde se bore sa ekipama iz ABA lige. Mnogo je lakše da, recimo, jedan Kvarner bude u ovom društvu drugi i nađe se u ABA ligi, nego da u Hrvatskoj bude treći i ostavi iza sebe Zadar, Cibonu ili Cedevitu.
Sa ovim konceptom, pojavljuje se realno svetlo na kraju tunela, za desetak klubova, koji praktično ne vide svrhu svog postojanja, jer skok na sledeći stepenik sa ovakvim ustrojstvom takmičenja deluje poprilično neostvarljiv.
Veći interes sponzora, publike, kvalitetnije utakmice kao razlog za ostajanje mladih igrača u tim klubovima, i sprečavanje odlaženja u Rumuniju ili Slovačku, garantuju prosperitet te lige odmah na početku.
Nacionalni šampionati bi se igrali u isto vreme i sa istim kalendarom, i najbolja 2 tima (govorim o Srbiji) bi se priključila trojki iz ABA lige, i trojki iz Prve B Aba lige, u tzv. Super ligi. Ta liga bi se igrala za prvaka države, kao i da se izbori plasman za učestvovanje u Prvoj B ABA ligi. Dakle, tri najbolje plasirana tima, van grupe koja igra elitnu ABA diviziju, bi igrali Prvu B ABA ligu. Očigledno, ovim se otvara mogućnost i za timove iz nacionalnih prvenstva. Oni sada znaju da ako ulože novac i dobro rade, imaju realnu šansu da se u Super ligi izbore za Prvu B Aba ligu, a to je već značajni skok. Pritom znaju da, kada se nađu tamo, ako nastave sa ulaganjima i radom, moguće je naći se i u elitnoj ABA ligi.
Jednom rečju, ovakav piramidalni koncept daje nadu i razlog za takmičenje svima. Unosi novu energiju u nekada ozbiljne košarkaške sredine, a sada već godinama ukotvljene u žabokrečini iz koje je sa ovim sistemom takmičenja nemoguće isplivati. Po novom sistemu igraju se nacionalna prvenstva da bi se ušlo u Prvu B ABA ligu, a ta liga se igra da bi se ušlo u ABA ligu.
Da bi ovaj koncept zaživeo potreban je napor i razumevanje velikih klubova, koje obično ovakve stvari ne zanimaju, jer se ne radi o njihovim interesima. Lično ću probati da izvršim agitaciju, koliko je to u mojoj moći, jer smatram da bi iz ovakve organizacije mogli da imaju korist i veliki timovi. Osnovni problem sa kojim se suočavaju, a to je produkcija mladih domaćih igrača, bi u velikoj meri bio rešen. Smatram da bi svi timovi ABA lige trebali da itekako podrže ovaj koncept, te da se sredstva dobijena prodajom TV prava, kao i potpisivanjem sponzorskih ugovora, delom usmere u jačanje materijalne baze klubova Prve B lige, kako bi se olakašali uslovi da se upuste u ovu vrstu takmičenja.
I na kraju bih se samo osvrnuo na ideju da se prvo igraju domaće lige, pa potom ABA. U ovom trenutku, kada se završe nacionalna prvenstva, znači u martu, klubovi završavaju takmičenje, izuzimajući četiri najbolje plasirana tima koji ulaze u Super ligu. Dakle, četiri tima nastavljaju dalje. Ako bi se igrala prvo domaća liga (a ona se takođe mora završiti u martu, jer nije moguće odigrati ABA za manje od dva i po meseca, po bilo kom principu, uključujuči i da se igra samo plejof, kako se neki zalažu), onda bi to značilo da i ta četiri tima okončavaju takmičenje, i da svih 14 stavljaju polugodišnji katanac na svoje dvorane, u poređenju sa sadašnjih 10. Nije logično da se borba na život i smrt, u prevodu jedno mesto u Evroligi koju garantuje ABA, odvija po nekom skraćenom i ad hoc sistemu.
Najzad bih još jednom napomenuo, da je ovo samo moja vizija,odnosno moja ideja, kako da unapredimo košarku u okruženju. Možda je loša, možda nije, ali bi bilo lepo da se što više ljudi uključi u analiziranje situacije i iznese svoje mišljenje, kako bi se našlo rešenje za spas broda koji je ozbiljno počeo da tone.
Photo: Arhiva kosmagazin.com
Samo sa jednom stvari se ne slažem…Prva ABA liga – super, Prva B liga – super…ali domaće prvenstvo je ovde sasvim NEPOTREBNO !!!
Dakle, imate ABA ligu koja je elitno takmičenje, 12-14 klubova, 22-26 kola + play of (u normalnom sistemu prvi protiv osmog, drugi protiv sedmog…itd itd) + playout (zadnjih 4-6 timova) i sezona je popunjena. Isto bi vredilo i za timove iz Prve B lige, i na kraju 2 ispadaju, dva ulaze…
A ulasci u B ligu, ja predlažem ovako…Domaća prvenstva nek igraju timovi koji ostanu tamo, na kraju sezone, poslednji tim iz Aba B lige (ili dva) igraju mini-ligu sa prvacima država (svako sa svakim) i tako dobijemo kompletan sistem da funkcioniše kako treba…nema povlaštenih, nema da se igraju dva takmičenja u jednoj sezoni, a izbeglo bi se maltretiranje igrača da posle ABA lige, i kompletne Eurolige igraju ligu u halama za fizičko…
Svakako da treba razmotriti predlog i po meni se na taj način stvara više ujednačenih ekipa.Sigurno da će se na neki način umanjiti odlazak naših igrača u okruženje i šire.Biće interesantnije za gledanje i praćenje.Ovaj sistem bi,na sličan način trebalo uvesti u našu 2.Muška liga Srbije.Dakle,od jedne grupe sa 14 klubova,napraviti geografski dve grupe(sever i jug) sa po 12 ili 14 klubova.Bila bi bolja zastupljenost ekipa iz svih regiona i nebi se dešavalo da sa jednog područja(jug Srbije ispadne po 2-3 ekipe.Sačuvali bi se veliki centri poput Niša,Leskovca…
Nije losa ideja Misko… nadamo se da ces se zaloziti za nju i da ovo stvarno zazivi a ne samo da ostane na pricama
Mislim da se radi o sjajnoj ideji! Posebno je vrijedna zato sto situacija opisana u Srbiji vazi prakticno u svim ex-Yu drzavama. Pozdrav iz Sarajeva!
Velikim klubovima aba B liga ne bila u interesu, buduci da bi im se klubovi rivali bar malo priblizili po kvalitetu, tako da ne verujem da bi ova ODLICNA ideja mogla da zazivi
Odlicna je ideja, ali se ne slazem sa time da timovi iz ABA 1 i 2 treba da igraju KLS. Misljenja sam da treba da bude:
1. liga = ABA 1
2. liga = ABA 2
3. liga = KLS
Najbolji iz KLS sljedece godine prelaze u ABA 2, dok najbolji iz ABA 2 prelaze u ABA 1. Nema potrebe da KKP,CZ,MEGA igraju KLS.
Šta li je samo ometalo glavešine nacionalnih saveza da oni dođu na ovu ideju? I posle im je g. Ražnjatović kriv za sve. Svaka čast!
Ovako, meni se generalno ideja svidja ali onda osim ta dva kluba iz KLSa niko ne bi imao ozbiljno takmicenje, tj sve ostalo bi se dodatno degradiralo… Da se razumemo, ja sam za ABA B ligu… ali ne u tom formatu… Nikako se ne slazem sa tim da hrvatska ili srbija moze da ima 5 predstavnika… Moraju postojati granice, a to su minimalno jedna a maksimalno cetiri ekipe iz svake bivse republike… Uvek sam se zalagao za neke grupe, pa se tako i sada zalazem… Da se naprave teritorijalne grupe gde bi se stedelo u troskovima putovanja i gde bi se mozda vise istakli neki “komsijski” derbiji 😀 Jer koliko god da je Vojvodina veliki klub, po meni bi veci derbi bio Pirot-Zadravlja nego Zdravlje-Vojvodina…
Ja imam jednu ideju sto se ovoga tice ali je jako opsirna… pa me zanima da li neko od vas moze da mi kaze, na koji nacin mogu tu ideju da posaljem, Misku, Covicu ili bilo kome ko moze da utice na to… Ideju jos uvek nisam skroz isplanirao, ali smislio sam neki stepenasti sistem, ali gde bi se svi klubovi angazovali sve vreme… tako da msm da tu ne bi dolazilo do namestanja jer bi svako mesto do kraja odlucivalo da li ostajete u ABA ligi ili u ABA B ligi, ili se borite za opstanak… Pa ako nemo ima savet kako da kontaktiram nekog uticajnog, neka mi javi… Makar to bio mejl na kome mogu da se obratim Tegeltiji…
samo bi bilo bolje da postoje 2 grupe istok i zapad sa po 10-12 timova i mozda bi jos poneki klub iz tih zemalja ucestvovao u ovoj ligi i iz svake grupe da ide 1 dalje
Pingback: Ražnatović: Prva B ABA liga je rješenje - BalkanBasket - BalkanBasket
Prvo da kažem, da mi nije jasno zašto pojedinci imaju nešto protiv g.Ražnatovića. Čovek kvalitetno radi svoj posao, i jedan je od najboljih, ako ne i najbolji u Evropi.
Iz nekih ranijih intervijua, TV emisija i ovog teksta, mogu samo da konstatujem da se radi o inteligentnom, obrazovanom gospodinu, velikom zaljubljeniku u igru pod obručima, i poznavaocu dešavanja sa terena i “oko” terena. Šta bi trebalo da je njegova mana; to što je uspeo i da naplati svoje kvalitete!?
Ruku na srce, nije ovo ništa genijalno. To smo već sve imali dok smo bili YU. I prvu i drugu (a bogami i dve druge – istok i zapad), i republičku, i plejof i plejaut, i upadanje i ispadanje i samo jednog u KEŠ (EL)… itd.
Elem, ideja je odlična, ali je pitanje koliko je isplativa i održiva u realnim uslovima. Imali smo primer u poslednjem kupu, kada klub nije imao sredstava za put do Niša. Koliko li košta put i boravak do npr. Celja, a nisam baš siguran da bi te iz Celja nešto preterano brojno ugostio npr. FMP.
Naši košarkaški centri nisu počeli da se gase raspadom SFRJ, nego centralizacijom iste. Šta može da se promeni danas, kada je taj problem veći nego ikad. Sva koncentracija kapitala se slila u glavni grad, pa tako povukla i uspešnija preduzeća, eventualne sponzore, stručnjake, novinare, potencijal svake vrste,… i na koncu mlade talentovane sportiste. Prava je sreća da i Beograd neke uspe da zadrži bar koju godinu. A šta ostaje u provinciji? Samo oni koji nisu mogli da dođu do BG, opterećeni živonim problemima bez vremena i volje za bilo koje zadovoljsto, uključujući i gledanje, bavljenje ili podršku nekom drugom da se bavi sportom.
Sporadično su se pojavljivali entuzijasti (državna preduzeća, bogati pojedinci, čelnici gradova, ljudi sumnjivih delatnosti), ulagali novac i trud, pa smo imali Zrenjanin, Čačak, Kraljevo, Novi Sad, Šabac, Pančevo, Rumu, Beočin, Suboticu, Leskovac, Vršac, Kragujevac, evo nedajbože i Valjevo. Scenario je uvek isti. Dokle glavni sponzor ili idejni pokretač ima para za bacanje ili snage za borbu sa vetrenjačama, dotle ovi od gorepomenutih mogu da dođu do nekog finala, trofeja, evrotakmičenja, punih hala… Dođu jači klubovi, poberu im izdanke, i šta ostane!? Uspomene i naša trula priča o gašenju košarkaških centara.
Dok su gradovi imali jaka državna preduzeća, a ona imala obavezu da sponzorišu državne klubove, i dok nisu sportisti počeli da dobijaju novac nesrazmerno velik u odnosu na ono što može da se zaradi u državi, i dok siromašni roditelji nisu, maltene, počeli da prodaju decu u belo roblje (čak i u Tursku, sa sve promenom prezimena; k’o janjičari, božemiprosti!!!), dotle je možda i moglo nešto da se uradi.
Ovako, mrka kapa!!!
Oštro sam protiv ne igranja domaćeg prvensva, pa makar se igralo i po klasičnom kup sistemu (žreb, četvrtfinale, polufinale, finale). Samo da se ne prekida kontinuitet, da nam jednog dana ne bi bilo žao. Prvak države je prvak države, koliko god to bilo obezvređeno.
E, sad pitanje! Šta mislite o ideji, da se skrati vreme trajanja KLS, tako što bi se utakmice iz ABA, odnosno ligi srbije, uračunle i u superligu? Tako ne bi npr. Metalac i Partizan ili FMP i Borac igrali četiri puta, nego dva. Znam da nisu ista pravila, ali bi možda mogao da se nađe kompromis.
Izvinjavam se ako sam nedovoljno upucen ali me interesuje koji su to srpski kosarkaski centri i kada su oni postojali? U bivsoj Jugoslaviji, koliko je bilo klubova iz Srbije u Prvoj ligi, 4 ili 5? 6 najvise, da navedem, Crvena zvezda, Partizan, OKK Beograd, Radnicki BG, Proleter i jos koji? Od njih 5 cetiri su iz Beograda. Stalno se pominju devedesete, radpad SFRJ i neki jaki kosarkaski centri u toj ligi iz devedesetih. Hm… Beobanka, Radnicki jugopetrol, CZ, FMP, Partizan, Atlas, itd. Od 16 klubova 11 iz Beograda, recimo. Srpski kosarkaski centri samo je floskula kako bi se vrsila destrukcija jednog kvalitetnog takmicenja kakvo je ABA liga na prostoru bivse Jugoslavije.
Postojao je Čačak , Kraljevo, Subotica, Zrenjanin, Pirot, Užice…nisu uvijek bili u prvoj ligi, ali su često imali dobre timove i izbacivali po 1-2 igrača za gore navedene klubove iz Beograda koji su imali para da ih kupe. Danas ti gradovi nemaju ozbiljno organizovan klub, to je problem…
Taj problem ne zavisi od ABA lige i regionalnog takmicenja. Spinuje se kako klubovi iz tih gradova moraju da igraju protiv Zvezde i Partizana, nisu ni onda sem u pojedinim intervalima kao i sada, Vrsac je imao predstavnika u ABA, takodje i Novi Sad te Kragujevac a sada Valjevo. Pitanje loseg zakona o sportu i lokalnih vlasti te loseg stanja u klupskoj kosarci treba da resava KSS, a regionalna liga nikako ne doprinosi losem stanju u tom segmentu klupske kosarke u Srbiji.
Sve si u pravu, osim za zakon o sportu. Ovakav ili onakav, ništa neće promeniti na bolje. Štaviše, mislim da bi on dotukao “male”.
Proleter je bio šampion 1956., u vreme potpunog amaterizma i šljakastih terena, najviše zahvaljujući, tada već veteranima, Lociju i Engleru, koji su najbolje godine za košarkaše (22-27) pre toga proveli u Partizanu.
Mislio sam da se donese zakon koji bi isao malima u prilog jer inace, zivimo u vremenu globalizacije, u selima i malim gradovima ostaju samo oni koji moraju, oni koji ne mogu otici u Beograd ili negde van granica. To je puka realnost i ne treba ocekivati previse. Zivimo u 21. veku a ne u posleratnom komunizmu. Treba prihvatiti stvarnost i adaptirati se to je neminovno.
I danas svake godine dodje neki talenat iz ponenutih gradova u Zvezdu, Megu, Partizan, FMP… Nikada ti gradovi nisu imali znacajan ucinak u zajednickoj ligi SFRJ sem Priletera iz Zrenjanina koji je bio sampion Jugoslavije ako ne gresim. Stoga je besmisleno pricati o velikim centrima jer se stanje uopste nije promenilo, sve je isto. Mala smo mi zemlja da bismo mogli imati toliko puno kosarkaskih centara.
Jedino logicno resenje koje bi podiglo kvalitet kosarke u zemljama ex yu (mrzim izraz region) je upravo ovo koje je izneo g. Raznatovic. Podrska
Kljuc je u ukidanju nacionalnih koeficijenata, po ovom predlogu oni su vezani za drugu ligu tu treba biti pazljiv kako ce se druga liga popunjavati jer vremenom moze doci u problem koji sada ima aba da u njoj ne igra 12 najboljih timova a mnogima od 8 do npr 20 mesta po kvalitetu se blokira pristup.
Sada imamo paradoksalnu situaciju da zbog nacionalnog koeficijenta tj pobeda buducnosti i ispadanja sutjeske u aba ulazi 3. klub po kvalitetu iz crne gore, koji vrlo verovatno ali neproverivo je slabiji od nekoliko timova koji nece igrati u aba. To obesmisljava njihovo takmicenje i svrhu ulaganja, prohodnost vise nego liga u kojoj se takmice.
Druga liga odlicno zvuci ali vec godinama se prica o njoj. U medjuvremenu sa nacionalnim kljucem vremenom se po neki tim obeshrabruje da ulaze ili cak postoji u regionu (Atlas, Zagreb, Siroki, sad Metalac). Dovoljno je samo da se pusti da iz lige ispadne najgori udje najbolji i to ce za pocetak to zaustaviti, a nece ostaviti zemlje bez predstavnika nego ce i njih i njihove saveze motivisati da im timovi budu bolji.
To bi se uklopilo i u pravi interes svih saveza pa i reprezentacija.
Grazie Misko, ottimo articolo e ottimo progetto. I hope it will become reality
Izlaskom iz Aba lige,prvo gubis TV prava jer nijedna TV stanica ne bi prenosila sve utakmice tih liga…zatim se smanjuje broj sponzora jer im se smanjuje trziste…samim tim i kvalitetan igrac ne zeli doci i igrati tramvaj ligu…i tako jos 100 stvari…
Sa 2 miliona eura sredjena liga? A ko da da te pare i kome???
Pingback: Stiže ABA liga 2 - KOS magazin