Generalni menadžer novog člana ABA lige Dubaija Dejan Kamenjašević dao je veliki intervju za tportal.
Izdvajamo neke delove, a ceo intervju možete pročitati OVDE.
Često se postavlja pitanje otkud sad taj Dubai, to je samo novac, veštački klub… Slično kako se godinama već priča o Sitiju ili PSG u fudbalu.
– Znam to vrlo dobro. Znate kako dolaze sve predrasude. Iz neznanja. Kad ljudi nešto ne poznaju, kad je nešto drugačije od onoga na šta su navikli, reaguju u strahu od nepoznatog i stvaraju predrasude, a s njima ide negativan naboj. A onda, kad vide da nisu bili u pravu, dolazi do iznenađenja. Susreo sam se mnogo puta s takvim predrasudama i upravo zbog toga smo želeli da budemo od početka maksimalno transparentni. Mnogo objašnjavamo i pojašnjavamo, ali problem je i kad si previše otvoren. Onda ulaziš u drugu dimenziju, a to je da se ljudi hvataju za svaku reč i vade stvari iz konteksta pa tumače stvari onako kako oni žele, a ne onako kako je to zaista. Nisu loši oni ljudi koji ne znaju, loši su oni koji misle da znaju. To je poenta svega. Zar stvarno mislite da su Olimpijske igre besplatno stigle u Pariz ili Formula 1 u Španijuu? Naravno da nisu. I tu je utučeno mnogo para. Zašto smo to napravili u ovom trenutku? Zato da pomognemo evropskoj, a ponajviše regionalnoj košarci. U ovu priču ušli smo da se otvore granice i da se pokrene novo tržište. Bio je to jedini način da pokrenemo košarku na ovom području. U redu, mogli smo da kupimo neko SP u košarci, ali koja bi dugoročno korist bila od toga? Ko bi se za nekoliko godina sećao da je taj turnir bio organiziran u Dubaiju? Ko se seća da je pre deset godina u Kataru bilo SP u rukometu? Devedeset posto ljudi se ne seća. Ali ako imaš franšizu, koja svake nedelje igra u evropskom takmičenju, onda je to nešto sasvim drugo. Grad se diže, košarka postaje bliska ljudima, a u njemu je ionako 90 posto stranih državljana koji vole košarku i razumeju sport. U samo nekoliko utakmica imali smo prosek gledanosti od 4.500 posetilaca u dvorani. To samo pokazuje da je ova franšiza preko potrebna gradu kao što je Dubai.
Koliko je lokalno stanovništvo Dubaija zainteresovano za košarku i razumeju li je uopšte?
– Nisu edukovani, barem njih 50 posto nije. Imamo velike probleme da neke od njih edukujemo šta je napad, a šta odbrana. Moramo da ih učimo za koga uopšte moraju da navijaju, ali, kako sam već rekao, 90 posto stanovništva Dubaija su stranci koji vole sport i naš klub je jedina internacionalna sportska franšiza koja u ovom trenutku postoji u gradu. Postepeno će se i domaće stanovništvo upoznati s košarkom i zato po meni ovo ima itekako smisla. Dubai je ogromno tržište, najposećeniji i najpremreženiji grad na svetu, a dosad je bio jedina svetska metropola koja nije imala svoju internacionalnu ekipu u bilo kom vrhunskom sportu.
Zašto je dobro za Evropu, konkretno ABA ligu, da Dubai ima svoju ekipu u tom takmičenju?
– Najjači smo sponzor ABA lige. To je finansijski aspekt. Sa takmičarskog gledišta, niko nije verovao da ćemo se posle samo dva meseca moći ravnopravno boriti sa ostatkom lige. Uz to, svi nas žele gledati. Svi žele da vide kakvi smo, šta znamo, a uz to, zanimljivi smo jer očekuju neki pokretni cirkus. Misle da ćemo doći u arapskim nošnjama i sa šatorima. Stvorila se atrakcija, a samim time i interes. Plus, a to je jako bitno, otvaramo novo tržište s Evropom, a Bliski istok oduvek je bio povezan sa Starim kontinentom. Komercijalno, geografski, istorijski…
A sportski?
– U tome je poenta. Bliski istok je oduvek bio mnogo više povezan sa Evropom nego sa Amerikom. A to ljudi zaboravljaju. Memorija je, kako se kaže, kratka. I onda to otvaranje tržišta… Posle samo nekoliko utakmica Dubaija u ABA ligi, rukovodstvo lige je dobilo gomilu zahteva i ponuda za nova sponzorstva, televizijska prava i ulazak novih ekipa koje žele da igraju sa Dubaijem. Jedna ekipa iz Austrije stalno zove da bi igrala u ABA ligi baš zbog nas. Drugim rečima, otvorila se Pandorina kutija zbog Dubaija. Ne zbog nekoga drugog, već zbog nas. Ljudi moraju biti svesni toga. Možda su i te predrasude nastale zbog slučajeva iz prethodnih godina, kad bi neke ekipe učestvovale u ABA ligi godinu ili dve, a onda bi otišle. A mi to ne želimo niti je to poenta.
Poput Makabija.
– Tako je. Ne želimo to. Ne želimo da odigramo sezonu, dve i odemo kao da nikad nismo ni igrali u ABA ligi. Nama je ideja otvaranje tržišta i da svi budu u win-win situaciji. Mi, liga i klubovi. Ukratko, došli i sa sobom smo poneli biznis model koji dosad niko ovde nije napravio. Istorijski gledano, a ljudi istoriju kod nas uglavnom zaboravljaju, Liban i Sirija su nastupali na Evropskim prvenstvima u košarci.
Rekli ste da su zvali Austrijanci da bi igrali u ABA ligi zbog Dubaija. Ko zna, možda će sutra zvati Litvanci, Francuzi ili neko treći. Tvrdite da je ulazak Dubaija dugoročno koristan za košarku na ovim prostorima da se spasi dodatnim ulaganjima, ali potencijalnim ulaskom novih, a bogatijih klubova iz Evrope postoji realna mogućnost da ti klubovi istisnu ekipe zbog kojih je ta liga na kraju i osnovana. Govorim o Ciboni, Zadru, Splitu…
– Medalja uvek ima dve strane. Možemo to gledati na taj način, a možemo i tako da će ulazak Dubaija značiti otvaranje tržišta i da će upliv svežeg kapitala, novih sponzora, dodatnih TV prava, sistema takmičenja i svega što ide uz to oživeti te klubove i motivisati ih da pokažu da mogu bolje, da pokažu svoju istoriju i da se vrate na stare staze. Ali samo zahvaljujući svom radu i ulaganjima, a ne slavnoj prošlosti …Uveren sam da ulazak Dubaija znači fantastičnu priliku za kompletnu rekonstrukciju ABA lige i čitavog sportskog tržišta u ovom delu Balkana. Da, tačno, postoji mogućnost da neki klubovi ispadnu. Govorim o klubovima koji nisu spremni, ne žele biti spremni ili nemaju kapacitet da budu spremni, ali isto tako, svi koji žele, svi koji imaju kapacitet, svi koji su pametni i pokušavaju da iskoriste svaku šansu da stvore prave uslove mogu se ukrcati u ovaj vagon i svako će imati iste šanse. Ovaj projekat u budućnosti može biti brzi voz u koji vrlo teško možeš upasti dok on ne dođe na stanicu, ali vrlo lako možeš ispasti na međustanici…
Nema više nafte u Dubaiju?
– Ni kapi već 25 godina, a to niko ne zna. O tome ti ja pričam. Predrasude, predrasude i predrasude. Svi misle da smo bunar bez dna, a to nije ni izbliza tako. Nafte imaš u Saudijskoj Arabiji i plin u Kataru. Nešto nafte ostalo je još u Abu Dabiju, ali za 11 godina i to bi trebalo presušiti. Dubai je bez nafte, s klimom koja je pet puta gora nego u Hrvatskoj ili Srbiji, uspeo da postane ne mala, nego velika Švajcarska. I zato nemamo potrebu da preplaćujemo igrače i na silu stvaramo brend. Kad smo kretali u ovaj projekat, svi agenti su mi rekli da ćemo morati preplatiti kako bismo uopšte mogli da igramo. Ako je budžet bio četiri miliona, rekli su nam da ćemo morati da platimo barem osam za prvu godinu. Na kraju se pokazalo da sam bio u pravu – nismo trebali baš ništa preplatiti. Zašto? Zbog kvaliteta života u Dubaiju, sigurnosti, zbog toga što porodice igrača uživaju da žive u Dubaiju i to su te neke ključne stvari koje su vrednije i od novca. Zato sam siguran da je itekako moguće da se neko odavde zainteresuje za Šibenik ili Bosnu. Samo da kažeš Dražen Petrović ili Mirza Delibašić, imaš istoriju, imaš brend. I to se lako da iskoristiti. Jedino su bitne želja i volja.
Autor: Saša Čobanov/tportal
Photo: tportal
(Izvor: bh.basket)