Početna ISTORIJAIstorija: Rekord YU-lige +111

Istorija: Rekord YU-lige +111

od Dragan Martinović
61 pregleda

Posle priče o najuspešnijim trenerima u ligi bivše Jugoslavije Dragan Martinović, naš poznatri dokumentarist i istoričar košarke, javio nam se prilogom o najubedljivijim pobedama u istoriji lige bivše zajedničke države.

***

Te davne posleratne 1946. godine (kako bi to rekao Bane Bumbar iz legendarne serije „Grlom u jagode“), još uvek se gladovalo („jer pre rata nismo imali gotovo ništa, a onda su došli Nemci i odneli nam sve“) a nekako baš u to vreme, pod zidinama Kalemegdana, mladi momci u gaćama trčali su za velikom loptom, gurali se, skakali a najviše radovali kada bi ona, lopta, prošla kroz savijeno željezo okačeno za neki stub. Izgleda da nisu svi bili jednako gladni i da je (kao i uvek) važilo pravilo „Što južnije to tužnije“- pa su momci iz Beograda ubedljivo pobedili svoje rivale iz Skoplja. (Tada niko još nije razmišljao o tome da mu košarka može postati zanimanje i da se njome može baviti i celog života – a oni koji su to ostvarili, opravdali su maksimu „Odaberi posao koji voliš i nećeš morati da radiš niti jedan dan u životu.“ Na utakmici Partizan-Makedonija, postignut je rezultat 81:1. (Marjanović, R. Šaper, Kovačević, Stojičević, Munćan, Vuković, Nikolić, S. Šaper, Šudar, Kostić, Ridanović, Arnerić, Vlahović.) Bila je to dugo vremena najubedljivija pobeda-poraz (+80) u našoj Saveznoj ligi. Zvezda je istog protivnika, na istom takmičenju, pobedila sa „samo“ +68 (rezultat 78:10). Oba rezultata daleko nadmašuju nedavni rekord ABA lige od +58 (Cedevita-Zadar 120:62).

Rekordna pobeda (ili poraz?) odolevala je punih 15 godina, sve do 1961. kada je Olimpija savladala Dinamo iz Pančeva sa 85 poena razlike (122:37). Ljubljančani su te godine osvojili šampionat države pod palicom Borisa Kristančiča, a na parketu su blistali: Daneu, Jelnikar, Dermastija, Kandus, Logar, Lokar, Miler,… Interesantno je da je za Dinamo nastupao Zlatko Sajkov, prvi strelac tog šampionata (u odsustvu Koraća – koji je odigrao samo pola sezone, a što nije smetalo OKK Beogradu da u oba susreta sa Pančevcima postigne ukupno najveću koš razliku od +141 – rezultati 121:52 i 126:54).

Te (malo manje davne) 1962 godine, reprezentacija nije imala veliko takmičenje, pa su igrači imali vremena i za odmor (što su neke ekipe „zloupotrebile” i postavile nove rekorde ubedljivih pobeda). Posle prve osvojene medalje (Evropsko prvenstvo u Beogradu 1961.) “lakše se diše”, a to je poručivao i “Kraš”, čuveni proizvođač slatkiša, ali su nama naši košarkaši bili najslađi. Sa druge strane bare neumoran je bio Vilt Čembrlen. Najveći rival Majklu Džordanu za zvanje najboljeg košarkaša svih vremena je 2. marta 1962. postigao 100 poena na meču NBA lige. Na raznim nivoima takmičenja je bilo dosta igrača koji su taj rekord premašili, ali Čembrlenovih 100 poena na meču NBA lige je nešto neverovatno, teško dostižno, sinonim za efikasnost. Srećom da su te godine Sovjeti i Ameri bili neefikasni povodom svetske kubanske raketne krize (koja umalo nije odvela svet u Treći svetski rat) te nisu ispalili nijedan hitac (a mogli su i po više od stotinu). Možda ih je umirio Džejms Bond, tajni agent 007, jer je te godine snimljen prvi film o ovom najpoznatijem svetskom agentu. (Šon Koneri se proslavio ulogom tog junaka, ali je veće simpatije ženskog pola zadobio mnogo kasnije šarmom koji mu je donela seda brada – kod nas je slična priča sa „Prletom“, Draganom Nikolićem).

Dok u svetu filma vladaju sedobradi veterani, kod nas je sezonu, u negativnom smislu, obeležila Mladosti iz Zagreba. Nastupala je u Prvoj ligi od 1948 do 1956. da bi se te (1962) sezone vratila u najviši rang i postavila mnoge rekorde, do danas neoborene. Trener je bio Marjan Katineli, a igrali su: Katineli, Bramberger, Mašković, Šiprag, Štuka, Zgaga, Tadić, Simaš, Jović, Buljan, Šimundža, Maček, Vujić, Kos, Katineli II, Frangen, Nahdžek, Janković, Drakulić, Horvat, Štembak i Grgurić.

Na listi najubedljivijih pobeda (poraza) u istoriji Prve ligi, Mladost se nalazi na 1, 3, 4, 5, 6. i 10. mestu:

  1. Radnički(Bg)-Mladost +111 (138:27) – 1962. (Ražnjatović 50 poena, Đurić, Čermak…)
  2. Olimpija-Proleter (Zr) +107 (153:46) – 1963. (Logar, Dermastija, Daneu, Basin…)
  3. Partizan-Mladost +101 (128:27) – 1962. (Bojović, Radović, Milojević, Žutić, Ćurčić…)
  4. OKKBeograd-Mladost + 99 (141:42) – 1962. (Korać 74 poena, Gordić, Nikolić, Rajković…)
  5. Olimpija-Mladost + 94 (137:43) – 1962. (Daneu, Jelnikar, Dermastija, Logar, Miler, Basin)
  6. Lokomotiva-Mladost + 90 (130:40) – 1962. (Petričević, Kovačić, Lalić, Novosel, Rimac…)
  7. Partizan-Zastava (Kg) + 88 (132:44) – 1963. (Bojović, Radović, Žutić, Ćurčić, Damjanović…)
  8. Olimpija-Dinamo (Pa) + 85 (122:37) – 1961.
  9. Olimpija-Železničar (Sa) + 81 (134:53) – 1962.
  10. Olimpija-Mladost + 81 (120:39) – 1962.
  11. Cibona-Olimpija +81 (158:77) – 1985/86 (D. Petrović 112 poena, Cvjetičanin, Čutura…)
  12. Partizan-Makedonija + 80 ( 81: 1) – 1946.

Tabela prikazuje spisak utakmica sa najubedljivijim pobedama.

Mladost je 1962. zabeležila i rekordno izgubljen dvomeč u prvenstvu – od Olimpije je dva puta poražena sa ukupno 175 koševa razlike (43:127 i 39:120). Imali su i najslabiju koš-razliku u istoriji prvoligaškog takmičenja, od -987 koševa, što je prosečan poraz od 55 poena razlike na 18 odigranih utakmica.

Tako je bilo tada, ali ne mnogo kasnije zagrebačka Mladost se podigla, okrenula se novoj mladosti i iznedrila dva bisera naše košarke („preko noći postaje slavan samo onaj ko je danima neumorno radio“) – Nikolu Plećaša i Damira Šolmana. Još jedan dokaz da u životu svako zlo ima svoje dobro – da nisu imali katastrofalnu sezonu 1962. ne bi se toliko okrenuli sopstvenom podmlatku i mi bismo možda ostali uskraćeni za dvojicu od dvadeset najboljih igrača ikada sa ovih prostora.

Rekord po najvećem broju postignutih poena na jednoj utakmici drži Zadar koji je 1963. postigao 162 protiv Proletera – 162:100 (Đerđa, Troskot, Marcelić, Jurišić…). Sa postignutih 159 poena protiv BSK (Slavonski Brod) 1967. (159:103), Zadar („Zadar je najbolji, Zadar je slavan, nitko u Europi, njemu nije ravan”) drži i drugo mesto po efikasnosti. Na toj utakmici je mladi Krešimir Ćosić postigao 61 poen, plus Đerđa, Valčić, Stipčević, Jelić, Troskot… Mnogo kasnije (1985/86) Cibona je ubacila 158 poena Olimpiji (158:77). Za Olimpiju su igrali omladinci.

Navedene utakmice Zadra sa Proleterom i BSK-om su istovremeno i najefikasnije utakmici u istorji lige sa po 262 postignuta koša u regularnih 40 minuta igre, ispred meča Borac-Proleter 261 poen (72/73), bilo je 148:113 (Kićanović 59, Mišović, Drobnjak, Katanić… – Novaković, Nestorov, Radenković, Hajnal,…)

Sve rekordne pobede (porazi) su, normalno, nekog činili srećnim, a nekog nesrećnim. Ali čovek nikad nije tako nesrećan kao što misli, niti tako srećan kao što se nadao da će biti. A ko misli da je srećan on je zaista srećan. A mnogi su (bili) srećni zahvaljujući košarci.

Za kraj opet reč dajem Marku Tvenu:.

„Bolje je da ćutim i da me smatraju za budalu, nego da progovorim i otklonim svaku sumnju.“

Photo: Jugopapir screenshot

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar