Početna EUROLEAGUEF4: “Šaras” juri Alaćaćiana, Sainsa i Pešića

F4: “Šaras” juri Alaćaćiana, Sainsa i Pešića

od Vladimir Stanković
21 pregleda

Nisam u Kelnu na F4, tek 4. put u poslednjih 30 godina propuštam završnicu Evrolige, pa neću o zbivanjima na parketu koja nam je dočarao naš stalni saradnik iz Nemačke Dušan Selaković. bTema su-treneri. Na listu stručnjaka koji su osvajali najznačajunije evropsko klupsko takmičenje biće upisano novo ime jer ni Ergin Ataman (Efes) ni Šarunas Jasikevičius (Barselona) nisu osvajali trofej. Doduše, moj prijatelj “Šaras” ima 4 titule kao igrač i to sa 3 kluba-Barselonom 2003, Makabijem 2004. i 2005. i Panatinaikosom 2009, ali ovo je priča o trenerima-šampionima Evrope. Ataman ima jedno izgubljeno finale sa Efesom, pre dve godine u Vitorioji od CSKA, i jedan “Fajnal for” (2003. u Barseloni sa Sienom gde je osvojio treće mesto. Jasikevićius je dve od svoje 4 titule osvojio sa srpskim trenerima, 2003. sa Svetislavom Pešićem u Barseloni a 2009. u Panatinaikosu  sa  Željkom Obradovićem.

Dominacija naših trenera

U Kelnu nema ni jednog našeg trenera, ali to ne može da pokvari ukupni bilans koji jasno pokazuje dominaciju naših stručnjaka i naše trenerske škole. Računajuući i period FIBA  “naš pečat “na 20 trofeja: Željko Obradović 9, Boža Maljković 4, Aleksandar Nikolić 3, Dušan Ivković 2, Bogdan Tanjević i Svetislav Pešić po 1. Ako dodamo Hrvate Željka Pavlićčevića sa 2 titule i Mirka Novosela sa jednom jer nesumnjivo pripadaju neprevaziđenoj jugo-trenerskoj školi, broj titula prvaka Evrope penje se na 23. Koliko je to bolje od trenera iz ostalih zemalja pokazuje lista: italijanski stručnjaci imaju 11 titula (Mesina 4, Gamba i Bjankini po 2, Rubini, Primo i Kasalini po 1), španski 9 (Ferandiz 4, Lolo Sains 2, Hoakin Ernandez, Ćavi Paskval i Pablo Laso po jednu) dok sovjeski treneri imaju 7 trofeja (Gomeljski 4, Aleksejev, Korkia i Aloačaćian po jednu).

Ni dominacija nađih trenera nije tema. Malo sam istraživao ko su “dupli” šampioni Evrope, kao igrači i kasnije trener. Lista je kratka, samo 3 imena:

-Armenak Alaćaćian

-Lolo Sains

-Svetislav Pešić

Alaćaćian

Prvi je “dubl” ostvario Alaćaćian. Sa CSKA  je 1961. skinuo sa trona ASK Rigu, trostrukog prvaka Evrope u tri prva izdanja Kupa šampiona. CSKA je pobedio u Rigi 82-67 uz 12 poena svog odličnog pleja. U Moskvi je bilo 66-61 za ASK ali titula je ostala u glavnom gradu ondašnjeg SSSR. Alaćaćian je dao 4 poena. Koga zanima njegova opširna biografija (na engleskom) može je potražiti ovde:

https://www.euroleague.net/news/i/ausu47ukuun8w69j/31-masterminds-armenak-alachachian

Alaćaćian je “dubl” ostvario 1969. u Barseloni gde je CSKA u nezaboravnom finalu od 50 minuta savladao Real Madrid sa 103-99. Junak meča bio je Vladimir Andreev sa 37 poena i 12 skokova,ali dobar deo zasluga pripada i treneru Alaćaćianu.

Armenak Alachachian

Lolo Sains

Manuel-Lolo Sains prvi put je postao prvak Evrope kao igrač Reala 1964. Tada je madridski klub posle poraza u Brnu od Spartaka (99-110) u revanšu pobedio 84-64 čemu je Lolo doprineo sa 8 poena. Titula je odbranjena 1965. protiv CSKA, 81-88 u Moskvi (Lolo 9 poena) i 76-62 u

Madridu (Lolo takođe 9 poena). Treću titulu Sains je osvojio u Madridu 1967. na drugom F4,  posle premijere u Bolonji 1966. Real je savladao branioca titule Simental 91-83, bez Sainsovih poena koji nisu bi ni potrebni pored 20 Emiliana Rodrigeza, 23 Majlsa Ajkena i 17 Kliforda Luika. Poslednju igračku titulu Lolo je osvojio 1968. u Lionu gde je Real pobedio Sparetak Brno 98-95. Lolo je dao 6 poene, glavni teret izneli su Majls Ajken (26), Kliford Luik (24) i Vejn Brabender (22). Lolo je svoju kolekciju uvećao 1978. kao trener Reala. U finalu u Minhenu Real je savladao Mobilđirđi Vareze 75-67 a Valteropm Ščerbiakom kao figurom (26 poena). Poslednja, 6-ta titula, stigla je 1980. u Berlinu bgde je Real pobedio Makabi 89-85 sa Rafaelom Ruljanom kao junakom meča, centar je dao 27 poena dok ga je Ščerbiak pratio sa 16.

Lolo Sains

Pešić

Naravno, ne može bez naših…Svetislav Pešić je 1972. na poziv Bogdana Tanjevića napustio Partizan i otišao u Sarajevo, u Bosnu koja je bila-drugoligaš. Sedam godina kasnije remek delo Boše Tanjevića krunisano je titulom prvaka Evrope. Tog. 6.aprila 1979. Bosna je u Grenoblu pobedila Mobilđ irđi iz Varezea 96-93 a pokojni Žarko Varajić ušao je u istoriju sa 45 poena što je do danas individualni rekord finala.Takođe pokojni Mirza Delibašić dao je 30, Raša Radovanović 10…Pešić se nije “upisao”, igrao je veoma malo jer je bio povređen,  ali je u prethodnim utakmicama znatno pomogao da se dođe do finala.

Odmah posle Grenobla počeo je drugu karijeru, prvo kao sporttski director Bosne a ubrzo i kao trener. Trenerski put odveo ga je u Nemačku, odatle u Španiju gde je 2003. Barseloni doneo decenijama čekanu titulu prvaka Evrope. “Final for” se igrao u Barseloni, u dvorani “San Đordi” u kojoj je bilo i sedište Evrolige u kojoj sam tada radio.Bio sam svedok “Barsine” pobede u polufinalu protiv CSKA (76-71) i finalu protiv Benetona 76-65. Dejan Bodiroga je bio igrač meča sa 20 poena i 7 skokova,Gregor Fućka dao je 17.

Svetislav Pešić

Jasikevičius

Te 2003. Pešić je u timu imap i Šarunasa Jasikevičiusa koji je u finalu igrao 24 minuta i dao 8 poena. Neočekivano, Šarunas nije ostao u Barseloni, otišao je u Makabi sa kojim jeb “ponovio” titulu. Na F4 u Tel Avivu Makabi je u polufinalu pobedio CSKA 93-85 a u finalu “demolirao” Fortitudo iz Bolonje sa 118-74. “Šaras” je za 18 minuta dao 18 poena, podelio 5 asistencija i uhvatio 2 lopte. Šutirao je 2/2 dvojke i penale , 4/6 trojke. Het-trik je ostvario 2005. na F4 u Moskvi. Makabi je u polufinalu pobedio Panatinaikos 91-82 a u finalu Baskoniju 90-78. Šarunas je bio prvi strelac meča bsa 22 poena, plus 5 asistencija i 6 skokova. Igrao je 36 minuita. Poslednju igračku titulu Jasikevičius je osvojio 2009. u Berlinu sa Panatinaikosom koji je vodio Željko Obradović. U polufinalu “Pao” je pobedio Olimpijakos 84-82 a u finalu CSKA 73-71 uz 10 poena i po 4 skoka i asistencije  litvanskog asa.

Šarunas je relativno mlad trener, na klupu Žalgirisa seo je 2012. i u Evvroligi ostvario slab rezultat, 2 pobede i 10 poraza. Sledeće sezone bilans je bio 14-16, u plus je prešao tokom2017/18 (22-14), u 2017/18. na F4 u Beogradu Žalgiris je bio treći a u prošlogodišnjoj nezavršenoj sezoni bilans litvanskog kluba bio je 12-16. Onda je stigao poziv Barselone sa kojom je tokom pandemijske 2020/21 ostvario 28-12. Sasda je u finalu, na korak od titule.

Jasikevičijus u dresu Makabija

Jasikevičius već ima obezbeđemno mesto u košarkaškoj istoriji Evrope ali u nedelju ima šansu da se pridruži besmrtnicima Alaćaćianu, Sansu i Pešiću. Pod uslovom da mu dozvole Vasa Micić, Šejn Larkin i kolega Ataman kome u sjajnoj karijeri nedostaje samo titula prvaka Evrope. “Barsa” ima dve titule prvaka Evrope, 2003. i 2010, Efes u Evroligi ima samo izgubljeno finale 2019.  I F4 2001. U Parizu u Suproligi FIBA a od evro-titula u vitrinama je Kup Korača iz 1996. kada je u dva meča nadigran Stefanel iz Trsta sa Petrom Naumoskim kao liderom (31 poen u prvom meču, 76-68 za Efes, 26 u drugom, 77-70 za Stefanel). Titula prvaka već je “isla u Aziju” zahvaljujući Željku Obradoviću i Fenerbahčeu 2017.

Da li je došao red na Efes?

Photo: Euroleague

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar