Pred kvalifikacije za narednu Olimpijadu, a posle postavljanja novog selektora naše košarkaške reprezentacije, osvrnućemo se na prosečnu starost naše reprezentacije na prethodnim takmičenjima. Starost igrača je vođena samo po godinama, a ne i po mesecima rođenja. Ono što odmah pada u oči, je podatak da smo ubedljivo najstarije igrače ikada imali na poslednjem Svetskom prvenstvu u Kini.
NAŠA REPREZENTACIJA NA VELIKIM TAKMIČENJIMA
ZBIR BROJ PROSEK broj igrača starost
TAKMIČENJE osvojena GODINA IGRAČA GODINA 20 god 30 god igrača
medalja IGRAČA U TIMU IGRAČA i mlađi i stariji od…do
1947 EP 304 13 23.4 3 3 (18-34)
1950 SP 276 12 23.0 1 (20-28)
1953 EP 322 13 24.8 (21-28)
1954 SP 301 12 25.1 (23-29)
1955 EP 289 12 24.1 1 (21-30)
1957 EP 296 12 24.7 2 1 (19-32)
1959 EP 285 12 23.8 (21-28)
1960 OI 285 12 23.8 (22-29)
1961 EP srebro 291 12 24.3 (21-29)
1963 SP srebro 297 12 24.8 (22-27)
1963 EP bronza 293 12 24.4 1 (19-27)
1964 OI 309 12 25.8 (23-28)
1965 EP srebro 324 12 27.0 (24-29)
1967 SP srebro 319 12 26.6 1 4 (19-31)
1967 EP 261 12 21.8 6 (18-26)
1968 OI srebro 301 12 25.1 3 2 (19-31)
1969 EP srebro 294 12 24.5 2 2 (20-32)
1970 SP zlato 300 12 25.0 2 (21-33)
1971 EP srebro 279 12 23.3 1 (19-27)
1972 OI 293 12 24.4 (22-29)
1973 EP zlato 292 12 24.3 2 1 (20-30)
1974 SP srebro 304 12 25.3 1 (21-31)
1975 EP zlato 301 12 25.1 1 1 (20-32)
1976 OI srebro 295 12 24.6 1 (20-28)
1977 EP zlato 302 12 25.2 (21-29)
1978 SP zlato 295 12 24.6 1 1 (20-30)
1979 EP bronza 312 12 26.0 2 (21-31)
1980 OI zlato 322 12 26.8 2 (24-32)
1981 EP srebro 307 12 25.6 2 (22-33)
1982 SP bronza 312 12 26.0 1 (21-31)
1983 EP 323 12 26.9 1 4 (19-35)
1984 OI bronza 314 12 26.2 1 1 (20-33)
1985 EP 305 12 25.4 1 (21-30)
1986 SP bronza 300 12 25.0 1 2 (18-35)
1987 EP bronza 280 12 23.3 3 1 (19-31)
1988 OI srebro 276 12 23.0 2 (20-28)
1989 EP zlato 284 12 23.7 1 (19-28)
1990 SP zlato 295 12 24.6 1 1 (20-30)
1991 EP zlato 290 12 24.2 (21-27)
1995 EP zlato 307 12 25.6 1 (22-31)
1996 OI srebro 314 12 26.2 1 (23-30)
1997 EP zlato 316 12 26.3 2 (24-31)
1998 SP zlato 312 12 26.0 1 (23-31)
1999 EP bronza 319 12 26.6 2 (22-31)
2000 OI 304 12 25.3 2 (22-31)
2001 EP zlato 312 12 26.0 1 (23-32)
2002 SP zlato 314 12 26.2 2 (21-34)
2003 EP 310 12 25.8 1 2 (18-31)
2004 OI 312 12 26.0 2 (23-31)
2005 EP 329 12 27.4 1 4 (20-33)
2006 SP 287 12 23.9 1 1 (20-30)
2007 EP 272 12 22.7 5 1 (19-32)
2009 EP srebro 271 12 22.6 1 (20-26)
2010 SP 285 12 23.8 (21-27)
2011 EP 295 12 24.6 (22-28)
2013 EP 288 12 24.0 2 2 (19-33)
2014 SP srebro 319 12 26.6 2 (22-34)
2015 EP 311 12 25.9 1 (21-30)
2016 OI srebro 319 12 26.6 1 (21-30)
2017 EP srebro 323 12 26.9 1 (22-30)
2019 SP 340 12 28.3 6 (24-33)
Najmlađi sastavi naše reprezentacije:
1. Evropsko prvenstvo 1967 Prosek 21.8 godina
2. Evropsko prvenstvo 2009 Prosek 22.6 godina
3. Evropsko prvenstvo 2007 Prosek 22.7 godina
4. Olimpijada 1988 Prosek 23.0 godine
5. Svetsko prvenstvo 1950 Prosek 23.0 godine
6. Evropsko prvenstvo 1987 Prosek 23.3 godine
7. Evropsko prvenstvo 1971 Prosek 23.3 godine
(U istoj godini – 1967. – održano je Svetsko prvenstvo s proleća, a s jeseni je održano i Evropsko prvenstvo. Na Svetskom smo osvojili srebrnu medalju, a na Evropskom je poslat praktično rezervni tim sa puno mladih nadolazećih igrača: Ćosić, Simonović, Šolman, Žorga, Kapičić, dok su prvenstvo planski propustili tada naši najbolji igrači: Korać, Daneu, Rajković, Đerđa, Đurić.)
(Na EP selektor Slavnić je poveo puno novih igrača, i da u sastavu nije bilo Gurovića sa 32 godine, to bi bio drugi najmlađi sastav. Selektor Ivković je na EP 2009. poveo najmlađi naš tim koji je uspeo da osvoji medalju, pri čemu su najstariji igrači imali samo po 26 godina).
Najstariji sastavi naše reprezentacije:
1. Svetsko prvenstvo 2019 Prosek 28.3 godina
2. Evropsko prvenstvo 2005 Prosek 27.4 godina
3. Evropsko prvenstvo 1965 Prosek 27.0 godina
4. Evropsko prvenstvo 2017 Prosek 26.9 godina
5. Svetsko prvenstvo 1983 Prosek 26.9 godina
6. Evropsko prvenstvo 1980 Prosek 26.8 godina
(Na SP 2019. smo imali NAJSTARIJI tim ikada na velikim takmičenjima. Zbog povreda su izostali Teodosić i Milosavljević, a sa njima bi prosek godina bio još veći.)
Najveći broj mladih – igrači do 20 godina:
1. Evropsko prvenstvo 1967 6 igrača do 20 godina
2. Evropsko prvenstvo 2007 5 igrača do 20 godina
(Interesantno je da je najviše mladih igrača do 22 godine bilo 2007. – 8 igrača i 2009. – 7 igrača, a 1967. – 6 igrača)
Najveći broj starih igrača- igrači sa 30 i više godina:
1. Svetsko prvenstvo 2019 6 igrača sa 30 i više godina
2. Evropsko prvenstvo 1965 4 igrača sa 30 i više godina
3. Svetsko prvenstvo 1982 4 igrača sa 30 i više godina
4. Evropsko prvenstvo 2005 4 igrača sa 30 i više godina
Četiri puta smo imali sastave u kojima su najmlađi igrači u timu imali 24 godine: EP 1965, OI 1980, EP 1997 i SP 2019.
Najujednačeniji sastavi po godinama – najmanja razlika u godinama između najmlađeg i najstarijeg igrača – su imali razliku od 5 godina:
SP 1963 (od 22 do 27), OI 1964 (od 23 do 28),
EP 1965 (od 24 do 29).
Najveća razlika u godinama u sastavu tima je iznosila čak 16 godina:
EP 1947 (od 18 do 34 – Demšar Ladislav 18, Grkinić Božo 34)
EP 1983 (od 19 do 35 – Petrović Dražen 19, Ćosić Krešimir 35)
Najmlađi igrači na velikim takmičenjima – igrali su sa 18 godina:
Demšar Ladislav (1947), Simonović Ljubodrag (1967), Šolman Damir (1967), Divac Vlade (1986), Perović Kosta (2003)
Najstariji igrači na velikim takmičenjima – igrali su sa 35 godina:
Ćosić Krešimir (1983), Dalipagić Dražen (1986)
Šta možemo da očekujemo na Olimpijadi (naravno, ukoliko se kvalifikujemo)? Poći ćemo od pretpostavke da će svi igrači biti zdravi i da će želeti da igraju. Logično je da će doći i do izvesnih promena u sastavu u odnosu na Svetsko prvenstvo. Matematički se nameće da se tri starija igrača, koji su pri tome dali i mali broj poena na SP (Simonović 24 poena, Birčević 29 poena i Raduljica 43 poena) zamene drugim igračima. Opet se nameće da to budu igrači koji su propustili SP zbog povreda – Teodosić, Milosavljević i Mačvan. Kada bi takav sastav pretvorili u prosečan broj godina (tri nova igrača su za ukupno dve godine mlađa od trojice izostavljenih), i svim igračima dodali još po jednu godinu jer je Olimpijada u 2020, onda bi zbir godina igrača iznosio 350, a prosečno bi to bilo 29,2 godine. (novi rekord prosečne starosti.) Najmlađi igrači bi bili Jokić i Gudurić, sa po 25 godina.
Da li je to previše, ili su naši košarkaši kao vino, što stariji, to bolji? Odgovor će nam dati selektor Igor Kokoškov.
Predlog nekoga ko voli košarku, i posmatra je kroz cifre, je da se od 15 do sada uzetih u obzir kandidata (Jokić, Bogdanović, Bjelica, Teodosić, Marjanović, Milutinović, Micić, Lučić, Milosavljević, Gudurić, Jović, Mačvan, Raduljica, Birčević i Simonović), a pored njih i Kalinić i Nedović, na Olimpijadu povede devet igrača, a da se ekipi priključe tri mlada igrača.
Matematika statistički govori (to važi i za sve druge ekipe na svim takmičenjima) da u našim timovima na velikim takmičenjima, tri igrača sa najmanjim brojem minuta u igri zajedno na terenu provedu oko 200 minuta, odnosno po utakmici oko 25 minuta, znači svaki od njih po 8 minuta. To je svakako mala minutaža, pogotovu kad se uzme u obzir da najviše minuta provedu na terenu kada je utakmica već rešena. Ti momci, koji su deseti,jedanaesti i dvanaesti igrač u timu, uglavnom služe da se starteri odmore, i nisu oni ti od kojih se očekuje da rešavaju utakmice. A kad je već tako, onda je bolje, za našu košarku, da to budu igrači koji će utakmice rešavati u narednim godinama, pa makar u ovom trenutku bili i nešto slabiji igrači od onih koje su zamenili u dresu reprezentacije. To je bila teorija, a u praksi bi se trebalo fokusirati na konkretna imena igrača. Prvi uslov je da su mlađi od 25 godina. Drugi je vezan za igračke kvalitete, ne smeju puno zaostajati za najboljima. Da li imamo takve igrače?
Navešću neke, mada im je svima za sada najveća preporuka (nažalost) samo mladost: Simanić, Marinković, Zagorac, Davidovac, Peno, Đoković, Pecarski, Radanov…
Photo: KSS
1 komentar
a smajlagic bud…?