
“Koš po koš”, knjiga pisana 46 godina
- September 7, 2015
- 1 comments
- Aleksandar Ostojić
- Posted in DOMAĆA KOŠARKA
Neuobičajen prizor viđen je na poslednjoj konferenciji za štampu naše košarkaške reprezentacije pred odlazak na Evropsko prvenstvo. U beogradskom hotelu “Zira” selektor Saša Đorđević je govorio okupljenim novinarima, a igrači – svi utonuli u čitanje knjige. Duboko koncentrisani, samo poneko lagano dodirne onog do sebe i pokaže mu nešto između korica. Da nije bilo novinara neko bi pomislio da je zalutao u univerzitetsku čitaonicu. Nije ni čudo, jer držali su u rukama svojevrsnu košarkašku bibliju, upravo izašlo iz štampe enciklopedijsko delo “Koš po koš” autora Vladimira Stankovića, našeg poznatog sportskog novinara i publiciste.
O kakvoj vrsti knjige se radi objasnio je predsednik KSS Dragan Đilas:
– Ideja je potekla od Vlade Stankovića da sve što su Jugoslavija i Srbija učinile na raznim evropskim prvenstvima, da ostane iza nas. Verujem da će za nekoliko desetina godina neko opet praviti ovakvu knjigu, o ovom našem vremenu. Toliko godina pratim košarku, i opet sam u ovoj knjizi mogao da saznam mnoge nove stvari. Na primer, kako da se igraju tri produžetka 0:0, a da u četvrtom bude 2:0, jer nije bilo ograničenja napada. Verujem da će knjiga biti jako zanimljiva svima.
A njegov prethodnik na mestu prvog čoveka našeg košarkaškog saveza, legendarni Dragan Kapičić je objasnio:
– Ova knjiga je malo naučno delo, to može samo Vlada Stanković. On radi na polju sporta, fudbala i košarke, i uvek me iznenadi kreativnošću koja je impresivna. Knjiga je priča o evropskim prvenstvima, može da bude neka vrsta impulsa za naredni rad. Fasciniran sam knjigom, izneto je toliko podataka, ne mogu da verujem da ih neko uopšte ima toliko. Podatke bez emocija i naklonjenosti prezentuje jako interesantno, iako su brojevi možda sami po sebi suvoparni. Apelujem na Vladu da nastavi sa ovom pričom i zaokruži triologiju svetskim i olimpijskim ciklusom. Dešava se da komentariše detalje kako je bilo pre i za vreme utakmice, a što ja ne pamtim iako sam ih igrao. Kao da je on bio na terenu, što je dokaz koliki je zaljubljenik u košarku.
Pa šta se to tako lepo i važno nalazi u ovoj knjizi?
Na 360 strana autor je skupio stotine retkih (čak i nikad viđenih) fotografija, hiljade podataka o igračima i milion zanimljivosti. Sve je to dosad negde postojalo, u arhivama, sportskim muzejima, privatnim kolekcijama, ponešto i na internetu, ali niko se nije prihvatio posla da te stvari pronađe i uobliči u knjigu. Vlada Stanković jeste. Prema njegovom priznanju, ovu knjigu “pisao” je punih – 46 godina!
– Ovo je moj lični omaž košarci, koju pratim od proleća 1969. pa do danas, lični dug onima sa kojima sam sarađivao. Nadam se da će biti još košarkaških knjiga, jer naša košarkaška istorija to zaslužuje.
“Koš po koš” je posvećen učešću Jugoslavije, odnosno Srbije, na evropskim šampionatima od 1947. do danas. “Obradio sam 31 šampionat na kojima je naš državni tim učestvovao. Na 15 od njih sam prisustvovao kao novinar, 10 sam pratio na televiziji, jedan sam (1961.) pratio na radiju i u novinama. Ne pamtim samo one šampionate između 1947. i 1959, ali sam konsultovao izvore koji su mi omogućili relativno tačnu rekonstrukciju utakmica” – objašnjava Stanković.
A u knjizi su obrađene 243 utakmice naše reprezentacije, i to tako detaljno da praktično svaki koš ima svoju priču. Ako nije pomenut u uvodu o svakom šampionatu, ili u komentaru svake utakmice, onda je sigurno zabeležen u dosad najtačnijim statistikama sa utakmica. Vlada prosto robuje istini i tačnosti podataka, pa je tako pronašao originalne zapisnike sa svih tih mečeva i na osnovu njih sačinio individualnu statistiku za svakog igrača koji je ikad u istoriji na evropskim prvenstvima obukao dres Jugoslavije ili Srbije.
Startnu dilemu Jugoslavija ili Srbija, rešio je vrlo jednostavno i jedino moguće. Reprezentacije koje su učestvovale na kontinentalnim šampionatima tretira kao naše, jer one su to zaista i bile. U vreme Jugoslavije to je bila reprezentacije svih šest republika, koje su kasnije postale samostalne države, svi smo podjednako za nju navijali, i toga se vrlo dobro sećaju svi, osim možda najmlađih generacija. Jugoslaviji niko ništa ne oduzima, ona je osvojila ono što je osvojila, i tako se tretira u ovoj knjizi. Niti iko ima pravo da te medalje baštini, ili deli po nacionalnom ključu. Uostalom, kao što je to bila naša reprezentacija, tako je naša bila i titula prvaka Evrope koju je osvojila, na primer, sarajevska Bosna. Dakle, Jugoslavija je bila naša dok je postojala, kasnije je naša bila Srbija i Crna Gora, a sada je naša Srbija, i to je u knjizi tretirano ravnopravno, baš kako i treba.
A kad je o podacima reč… Između korica knjige “Koš po koš” sublimirano je bogatstvo stvarano generacijama.
Priča počinje 1947. u Pragu, gde je na Evropsko prvenstvo reprezentativce Jugoslavije odveo selektor Stevica Čolović. Prethodno su trenirali u Rijeci na šljaci, a u timu su bili i sjajni plivač i vaterpolista Božo Grkinić, kao i reprezentativac u hokeju na ledu Zlatko Kovačević. Osvojeno je pretposlednje mesto, iza nas je bila samo Albanija, koju smo pobedili. Na tom šampionatu bronzu je osvojio Egipat, i tu Vlada Stanković ima priču o danas neverovatnim obrtima kakvih je bilo tih godina u sportu. Naime, autor otkriva da je posle Drugog svetskog rata severna Afrika pripadala evropskoj zoni FIBA, pa je zato i Prvenstvo Evrope 1949. održano u – Kairu. I više od toga: šampion Evrope je postao Egipat, a među učesnicima našli su se Sirija i Liban.
Knjiga obiluje ovakvim pikanterijama i pričama koje su ponekad neverovatne, a najčešće bude nostalgiju kod čitaoca i sećanje na dane kad je naša košarka polako postajala evropska, a potom i svetska velesila. Romantizovana priča nazvana “Bićemo šampioni sveta” ovde je dokumentovana i istoriografski i statistički obrađena i zaokružena.
Fotografije su posebna priča. U knjizi su logotipi svih šampionata, fotokopije zapisnika brojnih utakmica naše reprezentacije, izgledi medalja… Tu su slike od Nebojše Popovića u akciji u Pragu 1947, preko voza sa našim igračima i Vilijamom Džonsom na železničkoj stanici u Moskvi, sovjetskog džina Kruminša, Daneua koji šutira horog na fudbalskom stadionu “Vasil Levski” u Sofiji, elegantne publike u hali 1 Beogradskog sajma 1961, susreta Čermaka i Bila Rasela, petorke Slavnić, Kićanović, Dalipagić, Jelovac i Ćosić, čuvene tuče sa Italijanima u Limožu, Danilovićevog zakucavanja preko Sabonisa u Atini, Sašine trojke protiv Hrvatske u Badaloni… pa do elegantnog polaganja Nemanje Bjelice protiv Francuske u Sloveniji 2013.
Svaka stranica otkriva nešto novo, novi koš, novu medalju, novo doba… “Koš po koš” je krcat iznenađenjima, novim uglovima iz kojih se sagledavaju poznati događaji, saznanjima i podacima kojih je dosad bilo malo, a svakako ne na jednom mestu kao ovde. Tako to izgleda kad knjigu piše majstor, pa još punih 46 godina!
– Veliko hvala Vladi što je došao na ovu ideju u ime nas aktera istorije. Ovo je kulturno blago koje vredi da se nađe u knjizi – rekao je na promociji knjige u Beogradu selektor naše košarkaške reprezentacije Saša Đorđević.
Knjiga je od 7. septembrau prodaji u lancu Lagune a takođe i u shopu KSS u marketu Roda na Novom Beogradu
Photo: MN press
Kad sam dobio zadatak od “ccika Vlade” da obidjem milanske biblioteke i arhive kako bih sa mikrofilma stampao kopije Gazzette dello Sport iz 1970, 1973, 1975 (naravno sa hirurski tacnim datumima)….mislio sam da trazi nemoguce i da je u svom strastevnom vremeplovu otisao predaleko, izgubio korak sa tehnologijom. Pokusao sam da mu objasnim da ono sto nema na Google-u nigde vise nije zabelezeno i ostaje samo u uspomenama…
Kad sam konacno pronasao mikrofilmove, ostao sam satima da listam tekstove o mladom Cosicu, Dalipagicu, Kicanovicu….Vladina ‘massina za put kroz vreme’ je odvela i mene u drugu dimenziju, tamo gde on obitava decenijama.
Jedan je Vlada.