Pošto je Srbija ispala iz borbe za medalje – a košarkaškom narodu je relativo svejedno da li će biti peta ili osma – ostaje da se malo pozabavimo onima koji su stigli do završnice. Glavna novost je prisustvo Australije, koja je prvi put među četiri. Ostala tri učesnika polufinala imaju učešće u završnici, a dve od tri selekcije, Argentina i Španija, imaju čak i titule prvaka sveta. Ona argentinska je “pluskvamperfekat” iz 1950, ova španska je svežija, iz 2006, čak ovde ima i igrača koji su je osvojili (Mark Gasol, Rudi Fernandez, dok je Horhe Garbahosa sada predsednik Federacije).
U polufinalu, dakle, imamo dva tima iz Evrope (Španiju i Francusku), jedan iz (Južne) Amerike (Argentinu) i jedan iz Okeanije (Australija). Nije prvi put da su u završnici zemlje sa 3 kontinenta, 1954. imali smo SAD, Brazil, Filipine i Francusku, a 2002. u Indijanapolisu uz Jugoslaviju i Nemačku u polufinalu su bili Argentina i Novi Zeland.
Sa izuzetkom nekih “zalutalih” polufinalista, poput Formoze 1959. ili Kube 1974, za titulu prvaka sveta uglavnom su se borile evropske i (južno)američke selekcije. U tom sudaru kontinenata Evropa ima 28 medalja, Amerika 24 (od toga polovinu SAD), a Azija jednu bronzu (Filipini 1954). S obzirom na program polufinala nije nemoguće da u završnom meču gledamo kontinentalni obračun Francuska-Španija, ako se “slože” Argentinci i Australijanci.
Statistika kaže da su najefikasniji Australijanci sa 90 poena po meču, ali ne zaostaju mnogo Francuzi (89,3) i Argentinci (88,8).Najmanje poena daju Španci – u proseku 80,8. Najbolji procenat šuta za 2 poena (58,5%) ima Australija, sledi Španija sa 56,3%, Francuska ima 56,1% a Argenina 53,3%. Francuzi najbolje pogađaju trojke (45%), Australija je na dobrih 40%, Argentinci su pogodili 36,9% a Španci 32,4%. Po prosečnom broju skokova niko od polufinalista nije u vrhu. Najbolja je Argentina na 10. mestu sa prosekom 28,7, Australijanci hvataju 27,7 lopti po meču, Španci 26,7 a Francuzi 25,5. Australija ima najbolje dodavače (24,7 asistencije po meču), Španci imaju prosek od 22,7 dodavanja, Argentina 21,2 a Francuska 19,2. Argentinci kradu najviše lopti po meču (11,2), Španci osvajaju 8,5 po utakmici, Francuzi 6,2 a Australijanci 5,0. Najviše lopti gubi Australija (13,3), Argentina “proda” 12, Španija 11,8 a najmanje Francuska, 10,7.
Od pojedinaca polufinalisti imaju u vrhu Patija Milsa (Australija) koji je treći strelac sa prosekom 22,2. Evan Furnije (Francuska) je odmah iza sa 21,0. Luis Skola (Argentina) je 11. sa 17,8 a najefikasniji Španac je Riki Rubio na 22. mestu sa prosekom 15,3. Najbolji skakač je Rudi Gober (Francuska) sa 9,7 uhvaćenih lopti po utakmici. Skola je 15. sa 7,3. Među polufinalistima najboljeg asistenta ima Argentina, Fakundo Kampaso dodaje 8 lopti po meču, Metju Delavedova (Australija) ima 6 asistencija po utakmici, njegov saigrač Džoe Ingls 5,8 a Riki Rubio 5,5 (koliko i naš Jović). Najbolji trojkaš je Francuz Nando De Kolo (50%), slede ga Španci Rubio sa 47,6% i Rudi Fernandez (46,4%), Francuz Evan Furnije precizan je 44,8%.
Ako vam nešto znači, po indeksu vrednosti do sada je četvrti igrač šampionata Rudi Gober sa prosekom od 22,8 indeks-poena (koliko ima i naš Bogdanović). Ako se zna da su ispred Ra (Koreja), Vebster (Novi Zeland) i Mežri (Tunis), ispada da u trci za MVP prvenstva, bar po indeksu, vodi Gober.
Ako ne verujete brojkama, pogledajte kvote na kladionicama, mada se ni one nisu proslavile prognozom da će SAD i Srbija igrati finale. Ako je do vizuelnog utiska ovog izveštača – najviše mi se dopala Francuska, uz napomenu da Australiju još nisam video. Najbolje je da verujete sopstvenim očima i na osnovu onoga što ste videli odaberete faborite na koje ćete se (ako ćete se) kladiti, ili za koje ćete navijati.

Evo nekoliko faktografskih podataka:
* Samo se jednom, na prvom šampionatu 1950. u Buenos Ajresu, dogodilo da u polufinalu budu 4 selekcije sa istog kontinenta – Argentina, Čile, SAD i Brazil.
* Na trećem prvenstvu 1959. u Brazilu takođe nije bilo evropskih selekcija među 4 poslednje. Polufinalisti su bili Brazil, SAD, Čile i Formoza.
* Francuska je bila u polufinalu 1954. ali je izgubila od Filipina 60-66. A u borbi za bronzu i od Brazila (36-49).
* Medalje je osvajalo 15 zemalja, samo 6 ima zlato: SAD i Jugoslavija po 5, SSSR 3, Brazil 2, Argentina i Španija po jednu.
Evo pregleda svih polufinalista:
1950: Argentina, SAD, Čile, Brazil
1954: SAD, Brazil, Filipini, Francuska
1959: Brazil, SAD, Čile, Formoza
1963: Brazil, Jugoslavija, SSSR, SAD
1967: SSSR, Jugoslavija, Brazil, SAD
1970: Jugoslavija, Brazil, SSSR, Italija
1974: SSSR, Jugoslavija, SAD, Kuba
1978: Jugoslavija, SSSR, Brazil, Italija
1982: SSSR, SAD, Jugoslavija, Španija
1986: SAD, SSSR, Jugoslavija, Brazil
1990: Jugoslavija, SSSR, SAD, Portoriko
1994: SAD, Rusija, Hrvatska, Grčka
1998: Jugoslavija, Rusija,SAD, Grčka
2002: Jugoslavija, Argentina, Nemačka, Novi Zeland
2006: Španija, Grčka, SAD, Argentina
2010: SAD, Turska, Litvanija, Srbija
2014: SAD, Srbija, Francuska, Litvanija.
Photo: FIBA
(Izvor: maxbetsport)