Izvor: Sportico / Eben Novy-Williams, Scott Soshnick
Rok za podnošenje ponude investitora za NBA Europe franšize ističe danas, i predstavlja naredni korak u planu NBA lige da prikupi milijarde dolara za pokretanje nove lige na Starom kontinentu.
Dok se NBA i njeni bankari povezuju s desetinama potencijalnih kupaca širom planete, uključujući državne fondove, velike fudbalske klubove i bogate pojedince, i NBA i finansijske institucije koje su involvirane u proces istovremeno rade na izgradnji unutrašnjeg okvira lige.
Kombinujući elemente tradicionalnih američkih liga (salary cap, lokalna medijska prava) i neke komponente koje su češće u globalnom fudbalu (prihodi zasnovani na rezultatima, pojedinačni ugovori za dresove), NBA želi stvoriti novi poslovni model kako bi profitirala na onome što smatra značajno nedovoljno iskorištenim tržištem za košarkaše, navijače, investitore i partnere.
Sportico je nedavno razgovarao s više ljudi uključenih u izgradnju NBA Europe. Pod uslovom anonimnosti, objasnili su ekonomsku strukturu lige, čiji start je planiran za oktobar 2027. Na početku, vlasnički udio će biti rasporedjen 50-50 između NBA-a i vlasnika 12 početnih stalnih franšiza. Prihode lige, međutim,uveliko će prihodovati direktno timovi, uglavnom kroz fiksne distribucije i bonuse zasnovane na učinku, rekli su sagovornici.
NBA još finalizira način raspodjele milijardi prikupljenih prodajom početnih franšiza, ali većina tog novca biće stavljena na konto NBA Europe kao početni operativni kapital i rezerve. Kao rezultat toga, NBA se obavezuje da pokriva sve gubitke nove lige dok se ne stabilizuje, čime štiti vlasnike franšiza od dodatnih finansijskih obaveza dok se nova organizacija pokušava razviti u profitabilan, samostalan sistem. NBA će uzimati komad prihoda koji ce pokrivati na početku tek kada liga ostvari pozitivan neto prihod, rekli su izvori.
Predstavnici NBA-a, kao i JPMorgan Chase i Raine — dvije banke angažovane da pomognu u procesu — odbili su komentarisati o procesu.
Džordž Ajvazoglu, izvršni direktor NBA Europe, prošle sedmice je boravio na Kan Lions festivalu u Francuskoj, gdje se sastajao s potencijalnim sponzorima i agencijama, te informisao druge o napretku projekta. Iako nije želio komentarisati konkretne ponuđače, rekao je da je interesovanje “ogromno”.
“Postoji mnogo postojećih timova iz ekosistema, neki od najvećih svjetskih brendova, neki su multisportske organizacije — neki samo košarkaški, neki samo fudbalski — i svi žele biti dio NBA Europe,” rekao je Ajvazoglu u intervjuu. “A drugi dio su profesionalni investitori — državni fondovi, private equity, bogati pojedinci, mnogi iz Evrope — koji žele biti dio ovog procesa.”

Trenutni plan je da NBA Europe sljedeće godine startuje s 12 stalnih franšiza i četiri kluba koja će osigurati rotirajuća mjesta kroz takmičenja u drugim FIBA ligama. Za tih prvih 12 timova, razgovara se s ponuđačima iz Atine, Barselone, Berlina, Istanbula, Londona, Liona, Madrida, Mančestera, Milana, Minhena, Pariza i Rima. To je namjerno fokusiran izbor uglavnom zapadnoevropskih tržišta, koja su bogatija, iako možda udaljenija od najstrastvenijih košarkaških regiona kontinenta.
Prodaja stalnih franšiza priskrbiće ligi milijarde kapitala, a neke ponude za London i Pariz već prelaze milijardu dolara, rekli su izvori. Iako NBA još nije finalizirala tačnu raspodjelu tog novca, većina će biti iskorištena za pokrivanje početnih troškova i operacija lige, rekli su sagovornici. To uključuje distribucije timovima, rezerve, marketinški kapital i zapošljavanje. Dio bi mogao biti distribuiran i postojećim NBA vlasnicima kao svojevrsna dividenda.
Vlasnički udio u novoj ligi biće ravnomjerno raspoređen na početku — NBA će držati 50%, a 12 stalnih vlasnika franšiza drugih 50%. To je slično strukturi WNBA-a iz 1996. godine, ali postoje velike razlike u načinu na koji WNBA i NBA Europe tretiraju ekspanziju i kako će se prihodi rasporediti. Ako NBA Europe u budućnosti doda nove stalne timove, to bi rasporedilo vlasništvo i jedne i druge grupe proporcionalno, što znači da bi NBA vremenom imala manje od vlasništva, ako se liga proširi.
Kao dio nastojanja NBA-a da NBA Europe bude hibrid poslovnih praksi iz SAD-a i inostranstva, timovi će imati nešto drugačije komercijalne principe, rekli su izvori. Postojaće lokalni medijski paketi koje timovi mogu prodavati, ali i pojedinačni ugovori za dresove — što trenutno nije dozvoljeno u NBA-u, koja ima 12-godišnji ligaški ugovor s Nike-om. Timovi će takođe zadržavati ogromnu većinu prihoda od prodaje ulaznica.
Centralni prihodi NBA Europe uključivaće veće medijske pakete, ligaške sponzore, merchandising i licenciranje, te možda infrastrukturne projekte. Ti prihodi će se uveliko vraćati timovima, praktično kroz preferencijalne distribucije, rekli su izvori. Na početku, više od 85% će ići timovima kroz fiksne isplate svim klubovima (slično godišnjim distribucijama NFL-a) i fond za učinak, koji će usmjeravati više novca timovima na osnovu rezultata na parketu.
To je primjer ekonomije lige koja je više model prekopiran iz evropskg fudbala nego iz NBA-u ili drugih američkih liga. U prvih 10 godina liga planira više od 10 milijardi dolara u fiksnim i performansnim isplatama klubovima, uključujući komad sredstava od prodaje franšiza, rekao je jedan izvor. Rotirajući klubovi će ravnopravno rasparčati profit od te isplate.
NBA i njeni bankari rekli su potencijalnim kupcima da očekuju da će liga postati profitabilna u prvih deset godina, rekli su izvori. Kada se ostvari pozitivan neto prihod, taj višak će se rasparčati proporcionalno vlasničkoj strukturi franšiza.
To znači da, ako liga ostvari profit od 200 miliona dolara u petoj sezoni, a vlasnička struktura je i dalje 50-50, NBA vlasnici i vlasnici NBA Europe franšiza dobiće po 100 miliona dolara dividendi. Ako liga ostvari 400 miliona dolara neto prihoda u sedmoj sezoni, ali se proširi na 16 stalnih klubova, NBA će dobiti oko 43% tog novca, odnosno 171,4 miliona dolara.
Ponude koje stižu do danas popdne evaluiraju se naravno po visini ekspanzijskih naknada, ali i po ukupnom planu svake grupe. Ključni dio toga je strategija vezana za arenu. Čak i najveća evropska tržišta značajno zaostaju za SAD-om u infrastrukturi arena, pa će novi vlasnici morati ili temeljito renovirati postojeće objekte, izgraditi nove, ili oboje. NBA bi se mogla uključiti u neke od tih projekata, rekli su izvori, iako ništa nije odlučeno.
Postoji i mogućnost da neki ponuđači pokušaju kupiti postojeće timove kao dio svoje strategije ulaska u NBA Europe. S obzirom na to da će složenost ponuda (i broj ponuđača) značajno varirati po tržištima, liga očekuje da će grupe investitora koje budu nudile najviše novca, i zbog toga budu izabrane od stane NBA, objavljivati postepeno, kako se finaliziraju, rekao je izvor.
Neki uspješni ponuđači mogli bi biti objavljeni već u narednim sedmicama.
Photo: Design by Grace Hughes, Photos by Jeenah Moon/Getty Images, Nick Cammett/Getty Images, WikiMedia