![]({"large":{"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002-1024x576.jpg","width":1024,"filesize":107281},"full":{"0":"2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002.jpg","1":1279,"2":720,"3":false,"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002.jpg"}})
![]({"large":{"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002-1024x576.jpg","width":1024,"filesize":107281},"full":{"0":"2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002.jpg","1":1279,"2":720,"3":false,"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Sant-Ros-Mursija-002.jpg"}})
Prema „popisu“ iz aprila 2023. u 18 klubova ACB bilo je 214 stranaca, od svakih 10 igrača sedmorica su bili stranci. FIBA je u jednoj analizi ustanovila da u španskoj ligi igra 70% stranaca. Od ukupno 152 inostrana igrača 68 su bili Amerikanci. Baskonija je imala čak 93,3% stranaca, iza nje su bili Mursija sa 88,2%, Manresa (86,4%), Betis (85,7%) i Gran Kanaria (82,4%). Španska liga ima negativan odnos između uvezenih igrača (754) i onih koji su otišli iz ACB (674). Podaci iz oktobra 2023. kazuju da je u sezoni 2022/23 bilo stranaca iz 46 zemalja, što je za 9 manje od broja inostranih košarkaša u sezoni 2021/22. Najbrojniji su bili američki košarkaši a slede igrači sa Balkana, Centralne i Južne Amerike i Afrike. Ima i izuzetaka, jedan stiže sa Kube i zove se Hauard Sant Ros.
U sezoni 2020/21. u ACB su igrala 62 Amerikanca i 172 igrača iz drugih zemalja. U toj sezoni u klubovima ACB igrali su košarkaši iz 51 zemlje. Tradicionalno, Baskonija je klub sa najvećim brojem stranaca, u nekim sezonama imala ih je sedmoricu.
Poslednjih godina ACB je bila evropska liga sa najvećim brojem stranaca, prema studiji FIBA imala je 70%, odnosno 10% više od italijanske ,grčke i turske lige.
Propisi nalažu da svaki klub mora da ima najmanje 4 igrača koji su rođeni ili formirani u Španiji. U praksi je bilo ekstremnih slučajeva, Mursija je u nekom momentu imala 13 stranaca a Baskonija jednog manje. Alfonso Rejes, predsednik Udruženja igrača, kritikuje politiku klubova i traži da mladi igrači dobijaju više minuta, ali malo ko ga sluša. Treneri po nekoj inerciji kao da više veruju u strance i retko daju šansu mladim španskim igračima.
Uprkos velikom broju stranaca Španija je bila i ostala velesila u košarci. Selektor Serđo Skariolo, takođe stranac, upozoravao je pred poslednji Mundijal da je od 12 pozvanih igrača samo Djoel Para bio starter u svom timu.
Zanimljivo je da broj stranaca ne utiče na odnos publike prema tima za koji se navija. Navijači poštuju profesionalizam igrača i nije im bitno da li su petorci na terenu svi stranci ili neka kombinacija sa domaćim igračima.
Među igračima iz velikog broja zemalja ima nekoliko iz onih koje nemaju veliku košarkašku tradiciju. Jedan od njih je Kubanac Hauard Sant Ros….Pre njega prvi Kubanac u ACB bio je izvesni Havier Hustis u sezoni 1983/84 igrao za Saragosu. Posle njega u Ourenseu i Valjadolidu igrao je Andres Guibert.
Sant-Rosu Španija nije prva evropska zemlja. Rodio se u Havani pre 33 godine, visok je 201 cm. U Evropu je krenuo sa samo 16 godina. Prvo je igrao za tursku Darušafaku, zatim za moskovski CSKA, onda ga je lopta odvela u Atinu gde je obukao dresove AEK-a i Panatinaikosa. U Španiju je došao 2022, igrao je za Saragosu u kojoj je imao prosek od 10,2 poena, 4 asistencije i 3,4 skoka. Prosečan indeks bio mu je 13,1, dovoljno da od ove sezone nosi dres Mursije. Daje prosečno 8,7 poena uz 3,6 skoka.
Nije najbolji igrač Mursije, ispred njega su Šveđanin Simon Birgander koji daje 14,1 poen po meču, Crnogorac Marko Todorović (11,1), Kanađanin Dilan Enis (15,00) i još jedan Šveđanin, Lude Hakanson, čiji je prosek 10,2 poena.
Pre nego što je stigao u Španiju Ros je igrao za Braunšvajg u SR Nemačkoj (2011-2013), zatim za Monferato u Italiji, od 2015. do 2017. nosio je dres češkog Nimburka, lopta ga je zatim odvela u Tursku (Darušafaka), Rusiju (CSKA) i Grčku (Panatinaikos). U saragosu je stigao 2022. a u Mursiju godinu kasnije.Prosek poena u evropskim klubovima je 8,2 a skokova 2,7, isto toliko ima i asistencija.
U ACB ligi ima igrača i iz zemalja koje nemaju veliku košarkašku tradiciju. Jedna od njih je Kuba mada je na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. osvojila bronzanu medalju. Tada su Pedro Ćape i Alehandro Urgeljes sa prosekom od 12,7 poena bili 9. i 10. strelac turnira. Kuba je u svetu sporta poznata po bokserima, atletičarima i igračima bejzbola, ali imala je i košarkaše za jednu od najjačih liga sveta, špansku ACB.
I dalje je najviše Amerikanaca, ali u timovima ACB ima igrača i iz košarkaški nerazvijenih igrača poput Islanda, Danske i nekih afričkih država.