Kada sam tamo negde početkom 80-ih godina prošlog veka žestoko branio uvođenje plejofa (i sukobio se, mišljenjem, sa nekim uglednim starijim kolegama koji su tvrdili da ta „zapadna novotarija nije primerena našem sistemu“) glavni argument bio je da vrhunuc sezone treba da bude na njenom kraju. Pre plejofa imali smo prvenstva u kojima je, zbog dominacije nekog tima, sve bilo rešeno još u januaru ili februaru. Doigravanje je sve promenilo, pa je jedne godine Cibona, koja je završila regularni deo lige sa 26-0, ostala bez titule jer nije preživela plejof. O opravdanosti plejofa više, odavno, niko ne diskutuje, prihvaćen je kao deo sistema u kome najbolje dolazi na kraju a najbolji treba da dokažu da su najbolji i u nokaut-fazi.
U petak se završila druga sezona Evrolige sa 30 kola u regularnom delu. Za polovinu učesnika to je kraj evro-sezone, za onu bolju polovinu počinje borba za F4, odnosno dolazak na završni turnir u Beogradu. Rekao bih da su prognoze manje-više ispunjene, nedeljama unazad. Na ovom mestu pisao sam da će Žalgiris sigurno u plejof, kao i da će Baskonija, a ne Makabi, među 8 poslednjih. Verovao sam da će Real Madrid biti četvrti i imati prednost terena, ali račun mu je pokvario Olimpijakos porazom kod kuće od (nezgodnog) Žalgirisa.
O Zvezdinoj sezoni već je bilo reči, nije bila briljatna ali ni loša. Ostvarila je 5 pobeda manje nego prethodne godine, ali s obzirom na sve promene u timu i dalje smatram da je dobro predstavljala i sebe i našu košarku. Sad joj predstoji težak zadatak da se protiv Budućnosti izbori da od oktobra bude ponovo učesnik evroligaškog karavana.
Ne sumnjam da će F4 u Beogradu biti spektakl ko god bude igrao, ali pošto znamo parove pozabaviću se malo analizom izgleda 8 timova.
CSKA-HIMKI. Ruski obračun u četvrtfinalu garantuje prisustvo jednog ruskog tima u Beogradu. Nije mala stvar što neće putovati, sve utakmice igraće se u Moskvi. Sve ukazuje da je CSKA apsolutni favorit, ne samo zbog prednosti terena u eventualnoj majstorici, mada ne verujem da će se igrati pet utakmica. „Armejci“ daju 89,5 poena po meču, Himki 77,9. Hvataju isti broj lopti, 32,7 (CSKA), odnosno 32,6 (Himki) i imaju isti broj asistencija, po 18,2 po meču. CSKA bolje šutira dvojke (56,4% prema 52,5% rivala) i još bolje trojke (42,7% prema 35,7%). Itudisov tim je malo bolji i u osvojenim loptama (7,7 prema 7,2) odnosno izgubljenim loptama (11,4-11,8). Kada se na brojke doda ljudski faktor, jasno je da CSKA ima više kvalitetnih igrača dok Himki isuviše zavisi od učinka Alekseja Šveda. Problem za CSKA može biti povreda Hajnsa, mada se ne zna koliko će pauzirati.
Prognoza: 75%-25% u korist CSKA,
FENERBAHČE-BASKONIJA. Brojke najavljuju zanimljiv duel, u nekoliko elemenata tim iz Vitorije uspešniji je od aktuelnog prvaka Evrope. „Fener“ daje 80.7 poena po meču, Baskonija 82,9. skokovi su 32,6 prema 34,0, asistencije 18,2 kontra 19,8, šut za 2 poena 53,5% prema 55,6%. Obradovićev tim je bolji u trojkama (42,4%-39,9%), osvajala malo više lopti po meču (7,7-72) a gube približno isto (11,9-11,8). I jedni i drugi nisu u zavisnosti od jednog ili dvojice igrača, argument obojice trenera je timska igra i raspodela učinka i poena. Fenerbahče ima četvoricu igrača sa prosekom poena preko 10 (Veseli 12,9, Vonamejker 11,4, Naneli 10,3 i Slukas 10,1) i jednog blizu te cifre (Datome, 9,6), u Baskoniji samo Šengelija (13,9) i Boboa (12,1) prebacuju 10 poena u proseku, ali Grendžer je blizu (9,6), isto kao i Džening (8,0), odnosno Tima i Poarie (po 7,8). Faktor iskustva svakako je na strani turskog tima koji bi igra treći uzastopni F4. Iako je Pedro Martinez vrlo iskusan trener, nesumnjivo je da je Željko Obradović, devetostruki evropski šampion, majstor za ovakvu vrstu utakmica.
Prognoza: 60%-40% za Fenerbahče.
OLIMPIJAKOS-ŽALGIRIS. Repriza duela iz poslednjeg kola u kome je litvanski tim slavio u produžetku i razočarao navijače Real Madrida. Brojke „kazuju“ da je Žalgiris u proseku efikasniji (81,5 po meču prema 77,8), grčki tim bolje skače (36,3-33,2), Žalgiris ima više asistencija (19,6 prema 16,2) bolje šutira dvojke (54,3% prema 52,1% i naročito trojke (42,2% prema 33,4%), dok Olimpijakosa, osvaja više lopti (5,9-5,4) i gubi više (13,4-12,8). Ako je do brojkama, prednost je na strani Žalgirisa, ali Olimpijakos ima prednost terena a to je, uvek, bitan faktor. Žalgiris igra kolektivnije, Olimpijakos i dalje mnogo zavisi od Spanulisa i Printezisa, ali raduje i vidan napredak Nikole Milutinova koji je bio drugi skakač poslednjeg kola sa 9 uhvaćenih lopti (uzgred, Nemanja Nedović je bio najefikasniji sa 31 poenom za Unikahu a titulu MVP kola uzeo mu je, za 2 idneksna poena, „Tonček“ Rendolf, 38 prema Nedovićevih 36).
Prognioza: 55%-45% za Olimpijakos.
PANATINAIKOS-REAL MADRID. Brojke opet favorizuju tim koji nema prednost terena, ali teren, pa još u Atini, kapital je na koji „zeleni“ računaju. Real je efikasniji, daje 86,2 poena prema 78,9 Panatinaikosa. Madridski tim bolje skače, hvata 35,6 lopti dok grčki tim ima 32,9. Ekipa Pabla Lasa ima više asistencija, 19,5 prema 16,3, bolje šutira dvojke (55,9% prema 53,9%) i trojke (37,7% prema 35,2%), osvaja nešto manje lopti (6,8 prema 7,2) ali i manje gubi (11,2 prema 11,5). Ispada da je Panatinaikos u malo čemu bolji, osim u… plasmanu. To nije mala prednost, ali rekao bih da od 4 ekipe koje nemaju prednost terena Real ima najveće šanse da anulira taj faktor. Moguće je da Real dobije “pojačanje“, da zaigra Serhio Ljulj ali je pitanje u kakvoj će formi biti posle 9-mesečne pauze.
Prognoza: 53%-47% za Panatinaikos.
Sa stanovišta Beograda kao organizatora, prisustvo jednog ili dva grčka tima, uz Fenerbahče, garantuje bar 7-8.000 navijača. Real Madrid i CSKA, tradicionalno, ne dovode veliki broj svojih simpatizera, ali sa Grcima i Turcima, kojima Beograd nije daleko, „Štark Arena“ će oba dana biti puna. Uostalom, odavno se traži karta više…