Početna NBAVilt Čemberlen: Liga za sebe

Vilt Čemberlen: Liga za sebe

83 pregleda

U vremenu kad su sva košarkaška takmičenja suspendovana zbog pandemije koronavirusa, odlučili smo da naše čitaoce častimo u skladu sa motom ovog portala – Za one koji čitaju košarku. Poklanjamo vam knjigu koju ćete moći da čitate u nastavcima. Reč je o 50 biografija najvećih igrača NBA lige, a koje su svojevremeno objavljene u knjizi “50 veličanstvenih” autora Vladimira Stankovića i Aleksandra Ostojića. Uživajte u čitanju!

***

Milioni klinaca oduševljavaju se TV zvezdom Alfom, ubeđeni da je on prvi došljak na Zemlju sa planete Melmak. Stariji sumnjičavo vrte glavom, sećaju se da je pre tridesetak godina iz istog sazvežđa već stigao među nas jedan vanzemaljac – Vilt  Čemberlen!

Verovatno je teorija o kosmičkom poreklu  Čemberlena sklona padu u sudaru sa strogom materijalističkom logikom, ali ako je on po logičkim merilima bio  čovek, onda je po svim sportskim bio liga za sebe. Pedesetih godina bio je preteča ne Majkla Džordana i Medžika  Džonsona, nego spejs šatla. To što je on bio u stanju da  učini, niko ni do danas nije uspeo da ponovi. Igrao je neku košarku “3.000. godine“ koja se još uvek analizira, i za koju još nema objašnjenja.

Jedne martovske večeri u Heršiju (Pensilvanija) Vilt je u dresu Filadelfija Voriorsa (danas Golden Stejt) utrpao Njujorku okruglo 100 koševa, i to je rekord koji će teško, ili nikako, iko ikada u NBA dostići, a kamo li nadmašiti. Sa “Viltovom stotkom“ počinje najslavnija stranica NBA lige, a vrlo je verovatno da tu odmah i završava, jer za nastavak bi se morao pobrinuti Alf, ili neko sličan njemu. Ovim rekordom kao da je  Čemberlen hteo da oduži neki svoj dug rodnom kraju, državi Pensilvaniji gde je rođen 21. avgusta 1936.

Košarkaško “tržište“ u Americi je totalno sondirano sve do nivoa osnovnih škola, hiljade skauta prate mlade talente i dojavljuju višim instancama. Te instance su univerziteti, a  Čemberlen je još kao gimnazijalac igrao tako da je dobio preko sto ponuda sa isto toliko koledža da se kod njih upiše na studije. Razlog nije bila  želja da mu se pruži što bolje akademsko obrazovanje, nego da pojača nekoga u univerzitetskoj NCAA ligi, gde je rivalstvo najblaže rečeno – krvoločno.

Odlučio se, ko zna iz kojih razloga, za Kanzas univerzitet, i uz prosek 30 koševa i 18 skokova po utakmici najdalje dogurao do Fajnal fora 1957. Severna Karolina bila je bolja za pola koša, Vilt je sledeće godine završio studije i bio zasut hrpom ponuda. Iz NBA lige je bio samo deo njih – zvali su ga i Oriolsi iz Baltimora da za njih igra bejzbol, a Kanzas je insistirao da ovaj div od 216 centimetara bude novi  član njihovog tima u američkom fudbalu. Odluka je bila: Harlem Globtroters! Sledećih godinu dana putovao je svetom i zabavljao planetarni auditorijum zakucavanjima i majstorijama kojima su se 1959. divili i jugoslovenski košarkaški zaljubljenici.

Na Univerzitetu Kanzas

U leto te 1959. konačno potpisuje za Voriorse, i za taj prelazak u NBA društvo kao debitant dobija 125.000 dolara godišnje. U to vreme najbolji američki sportisti zarađivali su oko 50 hiljada.

– Ovo je kraj košarke! Šta ćemo sada da radimo mi niski igrači? Zar će neko smeti da uđe u reket pored  Čemberlena?

Ovo je bilo zbirno razmišljanje u jednoj novinarskoj anketi, a odgovor su dali – centri NBA ekipa. Još pre nego što je Vilt zaigrao, sebe su prozvali “niskim igračima“!

Pre NBA igrao je u Harlem Globtrotersima

U reket se moglo ući, ali samo kao turista. A centri protivničkih ekipa su u poređenju sa  Čemberlenom delovali kao patuljci. Već u svojoj debitantskoj sezoni bio je najbolji strelac lige (prosek 37,6 koševa), skakač, i naravno “ruki“ koji je februara te godine zaigrao i na ol star susretu.

Sledećih sezona bila je na sceni paralelna liga: Vilt protiv NBA! Kako drukčije objasniti njegov učinak: 30 i više skokova, 50 i više koševa i desetak blokada? I to sve u proseku po jednoj utakmici. U sezoni 1961-62 na 80 utakmica postigao je 4.029 koševa (niko dosad nije “išao“ preko 4 hiljade) uz prosek 50,4. Prosek skokova mu je bio 27,2!

Da ipak ništa nije savršeno, dokaz su dve Viltove mane. Jedna su bili penali, koje je pokušavao da izvodi na sve moguće načine, ali je karijeru ipak završio sa “juniorskih“ 51,1 odsto ubačaja. Druga “mana“ zvala se – Bil Rasel. Bostonski kralj odbrane u toj meri je fascinirao Ameriku, košarkaški opredeljenu za  čuvanje sopstvenog koša, da je u vreme najveće Viltove slave i moći Rasel pet puta bio MVP, a  Čemberlen samo  četiri puta.

Nezaboravno rivalstvo Čemberlena i Bila Rasela

Svoj “božanski“ pedigre dokazao je sa sedam uzastopnih titula najboljeg strelca lige, i  čak 11 trofeja za prvog skakača. Uz to, i dva šampionska prstena (sa Filadelfijom i Lejkersima), a da bi otklonio svaku sumnju u svoje moći, 1968. je sa 702 dodavanja bio i prvi asistent prvenstva.

Vilt  Čemberlen je svoju  četrnaestogodišnju karijeru okončao 1973. Ostavio je u košarci takav trag da ga je, na primer, deset godina posle zvaničnog penzionisanja  Čikago mamio sa gomilom dolara da ponovo zaigra u NBA – u 47. godini! Vilt je odbio, njegov  život posle odlaska sa parketa je skoro podjednako bio buran i zanimljiv kao i onaj pod svetlošću NBA reflektora.

Držao je restoran u Boka Rejtonu, na Floridi. Za 200 gostiju, koliko lokal prima i koliko ih je redovno unutra, pripremao jela po receptima svoje majke. Duž šanka je instalirao 30 TV ekrana, na kojima su sportski prenosi sa satelita, a kome je i to bilo dosadno – mogao je da izađe napolje i na košarkaškom terenu ubaci loptu u koš. Iznad je bio semafor na kome je pisalo: “Vilt 100 – Gosti 99“.

Posle odlaska iz košarke stigao je da osnuje američku odbojkašku federaciju, i promoviše tim koji je bio olimpijski šampion u Seulu. Sa Arnoldom Švarcenegerom snimio je 1984. poznati film “Konan“. Usput, još nekoliko stotina televizijskih reklama i bezbroj modnih foto-reportaža. Nije se  ženio, jer, kako kaže, više puta je sretao pravu  ženu, ali nikad u pravo vreme. Napisao je i autobiografiju “Pogled odozgo“. Od biznisa je zaradio neuporedivo više novca nego igrajući košarku, a njegova omiljena izreka bila je “život počinje u 54. godini“. Za njega ni to nije nikakav problem, sve do 12. oktobra 1999. Tog dana je javljeno da je krenuo da se vrati na planetu odakle je došao medju nas. Nikad više takvog neće biti. Ni sličnog!

Biografija:

Ime: Wilton Norman Chamberlain

Rođen: 21.8.1936. u Filadelfiji

Visina: 216

Univerzitet: Kanzas

Draft: 1959. Filadelfija Voriorsi su ga odabrali kao teritorijalni izbor

NBA: Filadelfija Voriors (1959-1962), San Francisko Voriors (1962-1964), Filadelfija (1965-1968), LA Lejkers (1968-1973)

Broj poena u regularnoj sezoni: 31.419 (30,1)

Broj poena u plej ofu: 3.607 (22,5)

Skokovi: 23.924 (22,9) + 3.913 (24,5)

Asistencije: 4.643 (4,4) + 673 (4,2)

Broj utakmica: 1.045 + 160

Ol star: 13 nastupa

Priznanja: član šampionskog tima dva puta (1967, 1972), četiri puta MVP lige (1960, 1966, 1967, 1968), debitant godine (1960), sedam puta u A-petorci šampionata i tri puta u B-petorci, dva puta u idealnoj defanzivnoj petorci, MVP finala plej ofa (1972), MVP ol star meča (1960), sedam puta najbolji strelac NBA lige, 11 puta najbolji skakač lige, nosilac ogromnog broja rekorda u različitim statističkim kategorijama, povodom 35-godišnjice NBA lige 1980. izabran u idealan tim svih vremena

Trener: San Dijego (1973-1974)

Kuća slavnih: član od 1978.

Photo: NBA

Možda će vas interesovati

1 komentar

armando May 1, 2020 - 10:27

nikad nece bniti nitko kao wilt brz i pokretan centar koji j rusio sve igrace

Odgovori

Ostavite komentar