Odavno nismo imali pregled košarkaških zbivanja u Španiji. Razlog je jednostavan – nije ih bilo. Virus je zaustavio sve aktivnosti, ali u izgledu je svetlo na kraju tunela. Sva je prilika da će se šampionat završiti turnirom u jednom gradu, što će izgleda biti spasonosna formula za još neke Lige u Evropi.
ACB je raspisala konkurs za organizaciju završnog turnira. Javilo se čak deset kandidata: Tenerife i Gran Kanarija, Almerija, Valensija, Madrid, Menorka, Saragosa, Barselona, Pamplona i Andora. Ukoliko se bude igralo, klubovi će biti podeljeni u dve grupe sa po 6 ekipa. Ako se igra, sve treba da bude gotovo do 10. jula. Ako Evroliga odluči da po sličnoj formuli završi svoje takmičenje (pominje se period 6-26. juli) doći će do delimičnog preklapanja termina za klubove koji igraju (i) Evroligu. Podudaranje termina je nešto što može da pogodi i ABA ligu, koja će teško naći termin za završetak pa makar se radilo o jednom vikendu, ako je formuila F4. Direkcija ACB treba narednih dana da izabere organizatora, a primarni kriterijum biće ispunjenje sanitarnih kriterijuma koje će postaviti sanitetski organi. U drugom planu će biti tehnički detalji, mada sve kandidature ispunjavaju uslove. Odluka mora biti doneta do 31. maja. Dve su opcije: turnir u jednom gradu, ili kraj šampionata, verovatno bez porvaka. Za žensku ligu je tako već odlučeno – neće biti šampiona. Što se ACB tiče, realna je varijanta povećanje broja klubova na 20, niko ne bi ispao a najboljima iz LEB Oro (Druga liga) bio bi omogućen ulazak u ACB. Trenutni lideri su Valjadolid i Gipuskua iz San Sebastijana.

Vaskez se povlači
Klubovi se ovih dana postepeno vraćaju treninzima uz sve mere predostrožnosti. Svi su prvo obavili testiranje igrača. Iz Huvetuda i Saragose stigla je vest da je “bilo pozitivnih”, ali nisu saopštena imena tako da jedini zvanično obololi ostaje Trej Tompkins iz Real Madrida. Poslednje utakmice igrane su 8. marta, posle pauze od više od dva meseca neće biti lako vratiti se na teren i igrati u ubrzanom ritmu.
– Sada smo u goroj situaciji nego u avgustu. Probao sam da trčim i vidim da se telo buni – rekao je Vanja Marinković, bek Valensije.
Od malobrojnih tekućih novosti vredi pomenuti zvaničnu objavu Frana Vaskeza o povlačenju. Prvog maja je napunio 37 godina, lgra svoju 19. sezonu, drži rekord po broju postavljenih “rampi” sa individualnim rekordom od 12 u meču protiv Valjadolida, a lider je i u Evroligi sa 180 “banana”. Ostavio je trag u Unikahi (2001-2003) gde mu je prvu šansu dao Boža Maljković, Bilbau, Gran Kanariji, Đironi, Barseloni (2006-2012), ponovo Malagi (2012-2016), dve godine je igrao za Tenerife (2016-2018) a sada je član Saragose. Sa “Barsom” je tri puta bio prvak ACB, ima i 3 Kupa kralja, jednu Evroligu, sa Tenerifima je bio pobednik Lige šampiona FIBA i Interkontinentalnog kupa.U sezoni 2008/09. bio je član najbolje petorke sezone. Reprezentativac je bio 33 puta, igrao je Evropsko prvenstvo u Beogradu 2005. i Mundijal u Turskoj 2010. U karijeri je dao blizu 5.000 poena, uhvatio 3.000 lopti, postavio 738 blokada. ACB mu je kroz izjavu Antonija Martina, predsednika Lige, odala dužno priznanje. Mogao je u NBA ali je odabrao da ceo košarkaški vek provede u Španiji.
Španski mediji, posebno oni iz Katalonije, obeležili su desetogodišnjicu trijumfa Barselone na F4 u Parizu. To je onaj završni turnir na kome je Partizan bio četvrti tako što je obe utakmice izgubio u produžetku. Bilo je mnogo slik, .izjava, sećanja… Ćavi Paskval, tadašnji trener, izjavio je da je taj tim “Barse” jedan “od tri najbolja u istoriji Evrolige”.
Aktuelni “Yu dream-team”
U nedostatklu sadržaja, sajt ACB lige dovija se kako može. Jedan od sadržaja je kviz a jedna od tema bila je poznavanje “košarkaša sa Balkana” koji su igrali u ACB. Prvo test-pitanje je glasilo: Ko je jedini košarkaš koji je osvajao titulu na Kupu kralja i sa Barsom i sa Realom.
Kao pomoć bile su ponuđene tri slike: Zorana Savića, Ante Tomića i Dejana Bodiroge. Tačan odgovor je pod B.
Drugo pitanje je ko je od Balkanaca najbolji strelac u ACB, a opcije su Saša Đorđević, Velimir Perasović i Ante Tomić.
Odgovor je Perasović, na 354 utakmice dao je 7.387 poena.
Treći zadatak je koliko je uzastopnih sezona u dresu Valensije odigrao Bojan Dubljević. Tačan odgovor je 8.
Sledeće pitanje: Koliko su titula u ACB između 2002. i 2010. osvojili balkanski treneri. Odgovor je 6: Duško Ivanović i Svetislav Pešić po 2, Božidar Maljković i Neven Spahija po jednu.
Teže pitanje bilo je o Žanu Tabaku, koji je trenirao sina jednog nekadašnjeg saigrača. Reč je o Josipu Sobinu, sinu Gorana Sobina sa kojim je Tabak igrao u Jugoplastici.
Šesto pitanje: kome je bio pozajmljen Marko Tomas između dve svoje etape u Real Madridu. Bio je u Fuenlabradi u sezoni 2007/08.
Nad pitanjem u koja je dva kluba pre Manrese igrao Aleksandar Cvetković malo sam se zamislio, ali se odgovor Estudijantes i Breogan pokazao tačnim.
Osmo pitanje bilo je koliko je puta Duško Ivanović vodio Baskoniju, a odgovor, bar za mene, nije bio težak. Bio je tri puta, prvo od 2000. do 2005, potom od 2008. do 2012. i sada treći put.
Pogodio sam i odgovor na pitaje: koliko su sezona zajedno igrali Nikola Mirotić i Ante Tomić. “Kvaka” je u tekućeoj sezoni jer su ponovo zajedno u dresu Barselone, prethodno su dve proveli u Real Madridu.
Poslednje, deseto pitanje odnosilo se na posledjeg Balkanca koji je bio MVP kola u tekućoj sezoni. Opcije su bile Nemanja Radović, Bojan Dubljević i Ante Tomić. Odlučih se za Dubljevića i pogreših – MVP 19. kola bio je Nemaja Radović sa indeksom 32.
Ima još kvizova, ko misli da poznaje južnoameričke igrače u ACB, ili Amerikance, može da se okuša. Pitanja su na www.acb.com
U vezi isa košarkom sa Balkana je i pokušaj “Marke” da sastavi “naš aktuelni dream team”. Izbor je ovaj:
Plejmejkeri: Teodosić, G. Dragić, Micić;
Bekovi i krila: Bogdan Bogdanović, Bojan Bogdanović, Dončić, Bjelica;
Krilni centri i centri: Jokić, Šarić, Milutinov, Marjanović, Dubljević.
Slagali se ili ne, mora se priznati da tim deluje moćno.
Iz Španije, za kraj, i vest da su braća Gasol izrazila želju da okončaju karijere. Stariji Pau kaže da bi voleo da to bude u Lejkersima, mlađi Mark preferira Đironu u kojoj je, pod Pešićem, bukvalno eksplodirao.
Photo: ACB