Olimpijske igre predstavljaju najznačajnije i najmasovnije igre sportista na zemljinoj kugli. Mnogo puta je konstatovano da je učešće na olimpijskim igrama vrhunac karijere svakog sportiste. Na do sada održanim olimpijskim igrama učestvovalo je sedam asova iz Čačka: košarkaši Slobodan Gordić, Milun Marović, Dragan Kićanović i Želimir Obradović, biciklista Mićo Brković i fudbaleri Duško Milinković i Marko Lomić. Gordić, Kićanović i Brković su dvostruki učesnici olimpijskih igara. Medalje su osvojili Dragan Kićanović – dve i Željko Obradović – jednu.
Srpski olimpijski klub osnovan je 10/23. februara 1910. u redakciji lista Novo vreme, na četvrtom spratu hotela „Moskva“ u Beogradu (otvorenom dve godine ranije). Bila je to prva zvanična olimpijska organizacija kod Južnih Slovena. Inicijativa je potekla od mladih oficira školovanih u Francuskoj, predvođenih kapetanom Svetomirom Đukićem. Srpski olimpijski klub 1912. menja naziv u Olimpijski komitet Kraljevine Srbije. Kako se menjala država tako se i ova organizacija transformisala. Godine 1919. preimenovana je u Jugoslovenski olimpijski odbor, da bi 1927. dobila naziv koji je najduže trajao: Jugoslovenski olimpijski komitet (JOK). Od 2003. godine to je Olimpijski komitet Srbije i Crne Gore, a od 2006. nosi sadašnji naziv Olimpijski komitet Srbije.
Svakako treba istaći da je prvi sekretar Srpskog olimpijskog kluba bio Čačanin, Dragoslav D. Vojinović. Rođen je u Čačku 19. decembra 1883, a poginuo kod Užica u borbi sa Nemcima u Aprilskom ratu, 1941, kao rezervni pukovnik Jugoslovenske vojske. Takmičio se u preskakanju prepona i dresuri konja. Na prvoj sednici Skupštine Srpskog olimpijskog kluba, održanoj 13. novembra 1910, izabran je za sekretara. Bio je član prve olimpijske misije Srbije na OI u Stokholmu (1912) i delegat na zasedanju MOK (zajedno sa S. Đukićem). Završio je Nižu školu Vojne akademije u Beogradu, dobivši čin konjičkog potporučnika, i Višu školu Vojne akademije i pripremu za generalštabnu struku. Učesnik je balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Penzionisan je 1926. Zaslužio je veći broj odlikovanja, među kojima i francusku Legiju časti i spomen-medalju švedskog kralja Gustava V.
Odmah po osnivanju, Srpski olimpijski klub je nastojao da osnuje ogranke širom Srbije. Iz izveštaja sa godišnje skupštine centralne uprave Srpskog olimpijskog kluba, održane u oktobru 1911, vidi se da su aktivni bili mnogi olimpijski klubovi, među kojima i u Čačku.
Još jednom Čačaninu pripadaju ogromne zasluge za razvoj olimpizma u Srbiji i Jugoslaviji. To je proslavljeni sportista, košarkaški as Dragan Kićanović. On je na funkciji predsednika Jugoslovenskog olimpijskog komiteta bio u dva mandata, od 1996. do 2005. godine. Drugi mandat završio je kao predsednik Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore.
Na dosadašnjim olimpijskim igrama nasupilo je sedam Čačana. Prvi olimpijac bio je košarkaš Slobodan Gordić, koji se takmičio na Olimpijskim igrama u Rimu (1960) i Tokiju (1964). Reprezentacija Jugoslavije nije osvojila medalju na ovim igrama. U Rimu je zauzela 6. mesto, a u Tokiju je ostvaren za nijansu slabiji plasman – 7. mesto.
Košarkaš Milun Marović učestvovao je na Olimpijskim igrama u Minhenu (1972). Ostao je bez medalje, jer je reprezentacija zauzela peto mesto.
Gordić i Marović su rođeni Čačani (Marović je rođen u Ovčar Banji), ali se košarkom nisu bavili u rodnom gradu, već su svoje blistave karijere započeli u Beogradu.
Najbolji srpski sportista 20. veka, Dragan Kićanović, na olimpijskim igrama debitovao je u Montrealu, 1976. Reprezentacija u kojoj je on dominirao osvojila je srebrnu medalju izgubivši u finalu protiv SAD (74:95). Na sledećim Igrama, održanim u Moskvi 1980, naši košarkaši osvajaju prvo mesto, a Kićanović svoju zlatnu medalju nije primio na pobedničkom postolju, jer je brutalno povređen u finišu finalne utakmice protiv Italije (86:77).
Želimir Željko Obradović je nastupao za košarkašku reprezentaciju Jugoslavije na OI u Seulu, 1988. Reprezentacija je osvojila drugo mesto, a Željko srebrnu medalju.
Biciklista Mićo Brković je jedini čačanski sportista koji je na olimpijske igre otišao kao član kluba iz Čačka. I to na dve: u Seul, 1988, i Barselonu, 1992, kada je našim sportistima bilo onemogućeno da nose nacionalna obeležja i takmiče se u ekipnim sportovima. U Seulu je nastupio na drumskoj trci u pojedinačnoj konkurenciji. Na stazi dugoj 196,8 km osvojio je 32. mesto od 196 takmičara sa rezultatom 4:32,56. U Barseloni je vozio ekipnu trku na 100 km. Osvojili su 18. mesto u konkurenciji 30 zemalja sa rezultatom 2:14,37.
Duško Milinković je bio fudbalski reprezentativac Jugoslavije na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. Reprezentacija je delila od 9. do 12. mesta. Fudbaler Marko Lomić je sa reprezentacijom Srbije i Crne Gore bio učesnik Olimpijskih igara u Atini, 2004. godine. Naša reprezentacija je osvojila 16. mesto.
Na predstojećoj Olimpijadi u Tokiju Čačak će imati svoju predstavnicu – teniserku Ivanu Jorović. Tako će Ivana biti osmi čačanski sportista olimpijac, a prva ženskog pola.
Neophodno je istaći da je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. košarkaška reprezentacija tadašnje Jugoslavije osvojila drugo mesto i srebrnu medalju. U sastavu nije bilo igrača iz Čačka, ali je doprinos Čačana bio ogroman. Naime, direktor reprezentacije bio je zlatni olimpijac Dragan Kićanović, a trener Željko Obradović.
Photo: Twitter