Početna ISTORIJAEurobasket: Početak 1935. – bez medalja!

Eurobasket: Početak 1935. – bez medalja!

od Vladimir Stanković
23 pregleda

Nedavno je bio žreb  za 41. Evropsko prvenstva koje će se igrati Pragu, Tbilisiju, Kelnu i Milanu. Završnica će biti u Berlinu. Takmičenje će potrajati od 1. do 18. septembra. Srbija je u kvalifikacionoj grupi sa Izraelom, Poljskom, Holandijom i Češkom. Startuje. 2. septembra 2022. protiv Holandije.

Iako je početak tek za godinu dana nije na odmet podsećanje kako je nastao evropski  šampionat. Već smo o tome pisali na ovom sajtu, ali uvek ima novih čitalaca a stari mogu da “obnove gradivo”. Ko poznaje istoriju košarke znaće da je prvi Šampionat Evrope igran 1935. u Ženevi, ali ova priča je o predigri šampionatu, podsećanje kako je nastao i ko su bili inicijatori davnog 27. oktobra 1933.

Organizatori Eurobasketa 2022.

FIBA rođena u okviru rukometa

Zanimljivo je da je FIBA 18. jula 1932. formirana kao sekcija u okviru  Međunarodne rukometne federacija koja je imala sedište u Minhenu. Košarkaši će steći „nezavisnost“ koju im je dodelio Međunarodni olimpijski komitet tek uoči  Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Nacionalne federacije takođe nisu u početku imale samostalnost. Recimo, francuska je bila pod atletskom federacijom, a italijanska  pod – gimnastičkom. Košarka je u tim prvim godinama imala neku vrstu „tutora“, staratelja koji je naravno više brinuo o svom matičnom sportu nego o novoj igri koja je sporo počela da se širi Evropom posle Prvog svetskog rata.

Nastanak evropskog prvenstva

Godinu dana posle osnivanja FIBA, 27. oktobra 1933, u ženevskom hotelu „Chambecy“  sastali su se Vilijam Džons, prvi generalni sekretar FIBA, i njegovi bliski saradnici, članovi prvog rukovodstva te organizacije, Leon Bufard i Đorđo Asinari di San Marzano. Prvi je bio Švajcarac, direktor fakulteta za fizičko vaspitanje u Ženevi, drugi je Italijan sa titulom grofa. Bufard je bio prvi predsednik FIBA i, prema knjizi  španskog novinara Karlosa Himeneza, on je tvorac ideje o održavanju šampionata  Evrope. Ostaloj dvojici ideja se dopala, ali postojao je jedan ne mali problem: u kasi FIBA u tom trenutku bilo je… 100 dolara! Rešenje je nađeno u nekoj vrsti testiranja među federacijama, i kada je stiglo više pozitivnih nego negativnih  reakcija za 1935. bio je sazvan prvi Šampionat kontinenta. Federacije su prihvatile da snose troškove puta, a FIBA se obavezala da pokrije smeštaj i ishranu.

Prvi meč 2. maja 1935: Španija-Belgija

Prvo Evropsko prvenstvo igrano je do 2. do 4. maja 1935. u Ženevi. Igralo se u  „Palais de expositions“ (Izložbena dvorana), na parketu, uz relativno  zadovoljavajući broj gledalaca i solidnu pokrivenost u lokalnim medijima. Prvi meč, 2. maja u 16,00 odigrali su Španija i Belgija (25-17). Nema podatka ko je bio prvi  strelac u istoriji evropskih prvenstava. FIBA ne poseduje zapisnike sa tri predratna  šampionata tako da su jedini izvor novine iz tog doba, ali često sa nekompletnim  izveštajima. U španskoj štampi moguće je naći strelce za Španiju: P. Alonso 8,  E. Alonso 6, Ruano 4, Martin 6, Maunier 1. Za Belgijance ni toliko.

Reprezentacija Španije na Eurobasketu 1935.

Zbog broja od deset učesnika nije bilo jednostavno osmisliti sistem takmičenja. Prvo je  odigrano pet eliminacionih utakmica, onda neka vrsta plej-ofa između Švajcarske i  Italije (27-17), kvalifikacioni dueli Bugarska-Mađarska (22-19) i Francuska-Rumunija (66-23), dok su u polufinalu Španci pobedili Čehoslovačku (21-17), a Letonija – Švajcarsku (28-19).

Finale je igrano 4. maja 1935. u 22,30. Letonija je pobedila Španiju 24-18, sudio je  jedan sudija, Švajcarac Anri Luciri, a za istoriju su ostala zapisana imena i poeni prvih finalista:

Letonija: Andersons 2, Anufrijevs 2, Grundmanis 4, Gubinš 1, Jurcinš 11, Lidmanis 2,  Melderis. Selektor: Valdemars Baumanis.

Španija: P. Alonso 4, E. Alonso 4, Ortega, Ruano 2, Martin 6, Maunier 2, Muskat,  Martinez. Selektor: Marijano Manent.

Prvi šampioni Evrope, košarkaši Letonije

Uhapšeni finalisti

Finalu je prethodio mali skandal. Posle pobede nad Čehoslovačkom, Španci su otišli da proslave pobedu. Vraćajući se u hotel, u dobrom raspoloženju, glasno su zapevali. Dovoljno da neki “uznemireni građanin” pozove policiju koja je odmah stigla i privela Špance u policijsku stanicu! Rečeno im je da će sudija „sutra odlučiti o  kazni“. Kada je video da nema igrača, selektor Manent alarmirao je sve živo, i uz  pomoć ljudi iz FIBA duboko iza pola noći izvadio iz “apsa” svoje igrače.

Španska  federacija čuva uspomenu na svoju prvu medalju, slike koje objavljujemo su iz fundusa FEB.

Prvi strelac turnira bio je Italijan Livio Frančeskini koji je na četiri meča dao 66 poena, prosek 16,5. Bugarima je dao 32, i to je prvo veliko individualno  dostignuće na  evropskim šampionatima. Drugi strelac bio je Letonac Rudolfs Jurcinš sa 15,0. Nezvanični MVP prvenstva bio je Španac Rafael Martin.

Švajcarska je imala dvojicu naturalizovana Amerikanaca, a Španija 4 igrača formirana daleko od kuće. Braća Pedro i Emilio Alonso naučili su košarku na Kubi,  Rafael Ruano u Kostariki a Rafael Martin u El Salvadoru.

Za kraj još jedan detalj: nije bilo medalja. Taj običaj dodele trofeja uveden je  dve godine kasnije u Rigi.

Sa izuzetkom ratnih godina i dva uzastopna šampionata posle Drugog svetskog rata (1946. u Ženevi i 1947. u Pragu), evropski šampionati igrali su se na svake dve godine, ali je taj ritam  prekinut posle 2017. kada se, odlukom FIBA, prešlo na  četvorogodišnji ciklus. U poslednjim izdanjima novost je igranje u više zemalja.

Nije na odmet znati/podsetiti se  kako je počelo… 

Photo: Privatni album

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar