Početna ISTORIJA Kako ispasti iz lige (i vratiti se)

 Kako ispasti iz lige (i vratiti se)

od Dragan Martinović
44 pregleda

Uobičajeno je da pred početak svakog prvenstva slušamo kako su sve ekipe spremne, i kako su pripreme za početak lige bile bolje nego ikad. Logičan zaključak je da svi planiraju da se kao minimum bore za neko od prvih mesta na tabeli. A u svakom prvenstvu uvek neko bude i poslednji ili pretposlednji i seli se u niži rang. Mala digresija: koje su razlike između političara, dame i košarkaškog kluba? Kada političar kaže „da“, to znači „možda“. Kada kaže „možda“, to znači „ne“. A kada kaže „ne“, onda i nije političar. Kada dama kaže „ne“, to znači „možda“. Kada kaže „možda“, to znači „da“. A kada kaže „da“, onda i nije dama. Kada u košarkaškom klubu kažu „Bićemo šampioni“, znači da imaju ozbiljan tim i da će biti u gornjem delu tabele. Kada kažu „Borićemo se za sredinu tabele“, to znači da su velike šanse da iz lige ispadnu. A kada kažu „Borićemo se za opstanak“, onda je bolje da nisu ni započeli takmičenje kada nemaju ambicije, želje i optimizam.

Lista klubova koji su ispadali iz naše Prve lige je prilično bogata:

1946-1948 Nije se ispadalo već su svakom prvenstvu prethodile kvalifikacije.

1949 – Iz Prve lige su ispali Lokomotiva (Rijeka) i Milicionar (Sarajevo)

1950 – Liga se proširila, pa su „davljenici“ Jedinstvo (Zagreb) i Proleter (Zrenjanin) ostali u ligi

1951 – Po plasmanu su trebali da ispadnu Lokomotiva (Zagreb) i Eđšeg (N.Sad) ali je ukinuta liga

1952-1953 Nije se ispadalo već su prvenstvima prethodile kvalifikacije.

1954 – Iz Prve lige su ispali: Željezničar (Karlovac), Borac (Čačak) i Radnički (Beograd)

1955 – BSK (Beograd) i Maribor

1956 – Mlados t(Zagreb) i Radnički (Beograd)

1957 – Željezničar (Karlovac) i Sloboda (Tuzla)

1958 – Radnički (Beograd) i Jugomontaža (Zagreb)

1959 – Lokomotiva (Zagreb) i Zastava (Kragujevac)

1960 – Proleter (Zrenjanin) i Ljubljana

1961 – Sloboda (Tuzla) i Dinamo (Pančevo)

1962 – Željezničar (Sarajevo) i Mladost (Zagreb)

1963 – Zastava (Kragujevac) i Proleter (Zrenjanin)

1964 – Liga je proširena pa su poslednjeplasirani Split i Slovan (Ljubljana) ipak ostali u ligi

1965 – Rabotnički (Skoplje) i Lesonit (Ilirska Bistrica)

1966 – Slovan (Ljubljana) i Ivangrad (Berane)

1967 – Rabotnički (Skoplje) i BSK (Sl.Brod)

1967/68 – Borac (Čačak) i Mlada Bosna (Sarajevo)- ali je Borac kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš

1968/69 – Radnički (Beograd) i Slovan (Ljubljana) – Radnički kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš

1969/70 – Radnički (Beograd) i Maribor – Radnički kroz letnju Drugu ligu ostao prvoligaš

1970/71 – Partizan (Beograd) i Željezničar (Karlovac) – ali su obe ekipe kroz letnju Drugu ligu ostali

1971/72 – Željezničar (Karlovac) i Oriolik (Sl.Brod) – liga je proširena pa je Željezničar ostao prvoligaš

1972/73 – Kombinat (Zrenjanin) i Željezničar (Karlovac)

1973/74 – Industromontaža (Zagreb) i Željezničar (Sarajevo)

1974/75 – Vojvodina (Novi Sad) i Istravino (Rijeka)

1975/76 – Željezničar (Sarajevo) i Borac (Čačak)

1976/77 – Industromontaža (Zagreb) i Igman (Sarajevo)

1977/78 – Rabotnički (Skoplje) i Dalvin (Split)

1978/79 – Metalac (Valjevo) i Kvarner (Rijeka)

1979/80 – OKK Beograd i Borac (Čačak)

1980/81 – Jugoplastika (Split) i Kvarner (Rijeka)

1981/82 – Sloboda (Tuzla) i Rabotnički (Skoplje)

1982/83 – Radnički (Beograd) i Kvarner (Rijeka)

1983/84 – Rabotnički (Skoplje) i Olimpija (Ljubljana)

1984/85 – Radnički (Beograd) i IMT (Beograd)

1985/86 – Olimpija (Ljubljana) i Sloga (Kraljevo)

1986/87 – Sloboda (Tuzla) i Rabotnički (Skoplje)

1987/88 – MZT (Skoplje) i Budućnost (Podgorica)

1988/89 – Užice i Borac (Čačak)

1989/90 – Sloboda (Tuzla) i Zorka (Šabac)

1990/91 – Šibenka (Šibenik) i Čelik (Zenica) – ali se raspala država pa je mnogo klubova izašlo iz lige

1991/92 – Sloga (Kraljevo) i IMT (Beograd)- ali je zbog povećanja lige Sloga ostala prvoligaš

1992/93 – Vojvodina (N. Sad), Užice i Borac (Čačak)

1993/94 – Budućnost (Podgorica) i OKK Beograd- ali su obe ekipe ostale u Prvoj ligi zbog proširenja

1994/95 – Užice, Radnički (Kragujevac), Temko (Nikšić), Napredak (Kruševac), Borac (B. Luka) i Kikinda

1995/96 – Izvršena velika reorganizacija – liga sa 32 smanjena na 14 klubova

1996/97 – Borac (Čačak) i Vojvodina (N. Sad) – ali je Vojvodina ostala umesto ugašenog BFC (Beočin)

1997/98 – OKK Beograd, Borovica (Ruma), Vojvodina (N.Sad), Mornar

1998/99 – Zdravlje (Leskovac) i Iva Zorka (Šabac)

1999/00 – Spartak (Subotica) i Ibon (Nikšić)

2000/01 – Borac (Čačak) i Beopetrol (Beograd)

2001/02 – Primorka (Bar) i Radnički (Beograd)

2002/03 – Sloga (Kraljevo) i OKK Beograd- ali su obe ekipe ostale prvoligaši uvođenjem Jadranske lige

2003/04 – Spartak (Subotica) i Zastava (Kragujevac) – ali je Spartak ostao zbog proširenja lige

2004/05 – Nikšić, Spartak (Subotica), Lovćen (Cetinje) i Lavovi (Beograd)

2005/06 – Napredak (Kruševac) i Primorka (Bar) – ali je Napredak ostao zbog odvajanja Crne Gore

2006/07 – OKK Beograd i Napredak (Kruševac) – ali je Napredak ostao zahvaljujući Jadranskoj ligi

2007/08 – Zdravlje (Leskovac) i Ergonom (Niš) – ali su obe ekipe ostale zahvaljujući proširenju lige

2008/09 – Vizura (bBeograd) i Zdravlje (Leskovac)

2009/10 – Ergonom (Niš) i KG-06 (Kragujevac)

2010/11 – Crnokosa (Kosjerić) i Superfund (Beograd)

2011/12 – Železničar (Inđija) i Proleter (Zrenjanin)

2012/13 – Radnički (Beograd) i Jagodina

2013/14 – Sloboda (Užice) i Medijana (N. Sad)

2014/15 – Napredak (Kruševac) i Jagodina- ali su zahvaljujući proširenju obe ekipe ostale u Prvoj ligi

2015/16 – Vojvodina (N.Sad) i Jagodina

Iz Prve lige su ispadali čak i velikani kao što su: Partizan (Beograd), Olimpija (Ljubljana), Jugoplastika (Split), Lokomotiva (Cibona-Zagreb), OKK Beograd, Radnički (Beograd), Proleter (Zrenjanin) i Budućnost (Podgorica) – klubovi koji osvajali nacionalna prvenstva. Od svih bivših državnih prvaka iz Prve domaće lige nisu ispadali samo Crvena zvezda (Beograd), Zadar i Bosna (Sarajevo)- ali su zato Bosna i Zadar ispadali iz Jadranske lige (u neku ruku naslednice prvenstva bivše Jugoslavije) a Crvena zvezda je za dlaku izbegla istu sudbinu, fuzionisanjem sa FMP Železnikom. Sedamdeset godina je mnogo vremena (osim kad govorimo o dužini čovekovog života- za život je malo sve što nije večno) da bi bilo koji klub stalno bio na vrhu, svi su imali i uspone i padove.

Rekorderi po broju ispadanja iz Prve lige su:

9 puta – Radnički (Beograd), pri čemu je u 2 navrata uspevao da se preko leta odmah vrati u Prvu ligu.

8 puta – Borac (Čačak), ali je jednom uspeo da se preko leta odmah vrati u Prvu ligu.

6 puta – Rabotnički (Skoplje)

5 puta – Sloboda (Tuzla), Kvarner (Rijeka) i Proleter (Zrenjanin). Isti broj ispadanja imaju i Vojvodina (N. Sad), OKK Beograd i Željezničar (Karlovac) ali su Novosađani jednom a Beograđani i Karlovčani po dva puta, iz  raznih razloga, ipak ostajali u Prvoj ligi.

4 puta – Užice i Napredak (Kruševac), pri čemu su Kruševljanji čak 3 puta zbog proširenja lige ostajali u njoj

Interesantan je slučaj Radničkog, koji je ispadao i vraćao se u Prvu ligu i 1968/69 i 1969/70, da bi sa istim igračima već 1972/73 osvojio šampionsku titulu. OKK Beograd je (pod imenom BSK) ispao iz lige 1955. da bi se sa novom, mladom generacijom, vratio 1957. i već 1958. osvojio svoju prvu titulu državnog prvaka. Jugoplastika je posle desetak godina u kojima je uvek bila među najboljima, i posle dve osvojene titule, nenadano ispala 1980/81, da bi se vratila 1982. i već 1988. sa još boljim timom stigla do prve od tri zaredom osvojene titule prvaka Evrope. Da, do zvezda se stvarno stiže preko trnja.

Photo: Screenshot

 

Možda će vas interesovati

1 komentar

dugi April 23, 2017 - 14:14

Hvala na svrstavanju velikane,a posebno sam zadovoljan što smo i u nečemu drugom sem u igranju i rezultatima bili među najboljima i teško da će nas neko u tome dostići.I iz toga izrastoše šampioni . . . .

Odgovori

Ostavite komentar