Dr Ljubiša Dmitrović: Legendarni čačanski sportski lekar
- August 8, 2023
- 0 comments
- Svetislav Marković
- Posted in DOMAĆA KOŠARKAISTORIJA
Ljubiša Dmitrović, nekadašnji lekar reprezentacije Srbije preminuo je u 85. godini. Uz sećanje na njega ponavljamo tekst iz pera profesora doktora Svetislava Markovića o ovom velikom čoveku koji je silno zadužio našu košarku.
***
Pre nekoliko dana na sajtu Koš magazina pojavio se tekst o juniorskim svetskim prvacima iz Bormija. O igračima i njihovom predvodniku Svetislavu Kariju Pešiću pisano je i piše se, naravno potpuno zasluženo, ali o jednom čoveku sa slike nema gotovo ni reči. O njihovom zdravlju i mnogo čemu još brigu je vodio poznati čačanski ortoped dr Ljubiša Dmitrović. Možda je ovo prilika da čitaocima približimo biografiju ovog vrednog, stručnog i nadasve skromnog entuzijaste i zaljubljenika u košarku.
Ljubiša Dmitrović je rođen u Beogradu 8. januara 1938. Medicinski fakultet završio je na Univerzitetu u rodnom gradu, 1963. Medicinsku praksu započeo je u Čačku decembra 1964, tu se oženio (doktorkom), dobio dve kćerke (obe doktorke: jedna oftalmolog, druga stomatolog), stvorio brojna prijateljstva i ostao da živi. Radio je u Domu zdravlja – Zdravstvenoj stanici broj 4 (Palilule) do 1970, kada započinje specijalizaciju iz ortopedije i prelazi u bolnicu. Na odeljenju ortopedije radi do 1994, kada osniva sopstvenu ortopedsku ordinaciju. Zvanično je u penziji 15 godina, ali i dalje je veoma aktivan. Pre podne radi u ordinaciji, a popodne leči sportiste i prijatelje. Voli da putuje i obilazi razne krajeve Evrope, ali i druge kontinente.
Njegova vezanost za sport traje više od pola veka. Prvo je, kao srednjoškolac, trenirao košarku u Crvenoj zvezdi (trener Aleksandar Saša Gec). Potom se bavio automobilizmom. Vozio je na reli takmičenjima početkom sedamdesetih godina prošlog veka. Iz tog perioda ima zlatnu medalju namenjenu prvaku Jugoslavije u konkurenciji suvozača (1970), vozeći sa poznatim čačanskim reli vozačem Mišom Lijeskićem.
Klupski lekar u čačanskom košarkaškom klubu Železničar je od 1974. Neprekidno više od četiri decenije sa „Želom“ deli sve uspehe i neuspehe. Nikada nije naplatio pregled ili intervenciju nekom košarkašu, članu njegove porodice, sportisti ili sportskom radniku. Njima, kao i svojim prijateljima, na raspolaganju je i danju i noću. Često su ga budili usred noći. Ništa mu nije teško!
Ljubiša je osvajač jedne zlatne medalje na svetskom prvenstvu, dve zlatne i jedne srebrne na evropskim prvenstvima, i dva zlata na prvenstvima Balkana. Dr Dmitrović je bio lekar jugoslovenskih reprezentativnih selekcija na brojnim takmičenjima:
Čačanske legende: Ljubiša Dmitrović drugi sleva
* Na 10. Evropskom prvenstvu za juniore u Dimitrovgradu i Haskovu, održanom avgusta 1982. Reprezentaciju Jugoslavije je predvodio Rusimir Halilović, a igrali su Dražen Petrović, Danko Cvjetičanin, Velimir Perasović, Zoran Jovanović, Stojko Vranković i drugi. Osvojio je srebrnu medalju, šampion je bila reprezentacija SSSR-a.
* Na 13. Evropskom prvenstvu za juniore u Srbobranu i Vrbasu, održanom u avgusta 1988. Reprezentaciju u kojoj su nastupali Predrag Danilović, Žan Tabak, Arijan Komazec… predvodio je Duško Vujošević. Plavi su postali šampioni bez izgubljene utakmice.
* Peto kadetsko prvenstvo Evrope odigrano u Aziji, u glavnom gradu Sirije – Damasku, u julu 1979. Jugoslovensku reprezentaciju selektirao je Luka Stančić, a igrali su Marko Ivanović, Zoran Čutura… Osvojili su prvo mesto ne izgubivši nijednu utakmicu.
* Ljubiša se najradije sećao Bormija (Italija) i Trećeg juniorskog prvenstva sveta, koje je održano krajem jula i početkom avgusta 1987. Reprezentacija koju je selektirao Svetislav Pešić, činili su, između ostalih Vlade Divac, Dino Rađa, Saša Đorđević, Toni Kukoč, Nebojša Ilić, Miroslav Pecarski, Luka Pavićević… Ta ekipa pregazila je sve protivnike, pobedivši dva puta američku reprezentaciju.
* Čačak je bio domaćin 12. juniorskog prvenstva Balkana 1975. Ekipa koju je selektirao Janez Drvarič, a igrali Peter Vilfan, Žarko Koprivica i drugi, osvojila je šampionsku titulu bez poraza.
* Šesnaesto juniorsko prvenstvo Balkana održano je u tek otvorenoj hali „Jezero“ u Kragujevcu 1979. Reprezentacija Jugoslavije, koju je sastavio Luka Stančić, a igrali su Željko Obradović, Zoran Radović, Goran Grbović i drugi osvojila je prvo mesto bez poraza.
Zbog obaveza na radnom mestu na završnice nekih takmičenja Ljubiša Dmitrović nije išao, pa nije mogao da osvoji medalje. Evo nekih:
* Kvalifikacije za 7. kadetsko Evropsko prvenstvo u Aranđelovcu aprila 1983. Reprezentacija Jugoslavije, u kojoj su igrali Žarko Paspalj, Jure Zdovc i drugi, a predvodio je Rusmir Halilović, bila je prva, bez poraza. Brigu o njihovom zdravstvenom stanju vodio je Ljubiša Dmitrović, ali nije išao na Prvenstvo u Tubingen (Nemačka, jul 1983), gde su naši kadeti postali prvaci Evrope.
* Na kvalifikacijama za 12. Evropsko prvenstvo za juniore, održanim u Kraljevu u aprilu 1986. reprezentacija Jugoslavije je osvojila prvo mesto (ostvarivši tri pobede i izgubivši od Grčke), a ekipu, u kojoj su igrali Vlade Divac i drugovi, predvodio je Svetislav Pešić. Prvenstvo je održano u Gmundenu, u Austriji, u avgustu 1986. Dr Dmitrović nije bio lekar na završnom takmičenju. Pešićeva ekipa je osvojila prvo mesto bez izgubljene utakmice.
Pored šampionata, vodio je brigu o reprezentativcima i na turnirima. Tako je sa muškom selekcijom (trener Ciga Vasojević, igrao Dražen Petrović) bio na školskoj američkoj turneji u novembru 1982. Sa „B“ selekcijom je bio na turniru u Sofiji (treneri Ratko Joksić i Slobodan Koprivica) 1989. Takođe u Sofiji bio je i 1987. sa omladinskom reprezentacijom Jugoslavije, koju je vodio Svetislav Pešić. Vodio je brigu i o ženskoj juniorskoj reprezentaciji Jugoslavije, u kojoj su nastupale Raza Mujanović, Andrea Pukšić i druge zvezde, na pripremama u Aranđelovcu 1983. godine.
Iako rođeni Beograđanin, Dmitrović je mnogo doprineo Čačku i njegovim stanovnicima, i iskazao više ljubavi i poštovanja prema gradu na Moravi od mnogih Čačana. Nema tog sugrađanina koji je upoznao Ljubišu, a da se nije uverio u njegovu ljudskost, stručnost, humanost, iskrenost, skromnost, poštenje i patriotizam. Zbog toga su ga njegovi prijatelji i poštovaoci nazivali savremenim dr Dragišom Mišovićem.
Photo: Privatna arhiva