Početna ISTORIJAIstorija: 14. avgust 1936, prvo olimpijsko finale

Istorija: 14. avgust 1936, prvo olimpijsko finale

od Vladimir Stanković
28 pregleda

Nedavno sam pisao o košarci kao egzibicionom sportu na Olimpijskim igrama u Sent Luisu 1904. ali trebalo je da prođu još pune 32 godine da bi košarka dobila status olimpijskog sporta. To se dogodilo na Igrama u Berlinu 1936. Četiri godine ranije u Ženevi je osnovana FIBA, međunarona košarkaška federacija, a njen prvi generalni sekretar, Britanac Vilijam Džons, uspeo je da već 1935. u Ženevi organizuje prvo Evropsko prvenstvo, a da 1936. “ugura” košarku i na Olimpijske igre. Za turnir su se prijavile 24 zemlje, mada su na kraju igrale 22 jer su Španija i Mađarska odustale. Bila je to lepa propaganda relativno novog sporta koji je van SAD tek puštao korene. U prvom finalu našle su se dve severnoameričke ekipe, SAD i Kanada.

Istorija kaže da su akteri bili sledeći. Nisam uspeo da saznam da li je meč sudio samo jedan arbitar, ili je ime drugog ostalo tajna, ali sudeći da se i na većini ostalih utakmica, u retkim dostupnim dokumentima, navodi ime samo po jednog sudije zaključujem da je pravilo bilo takvo. Bilo kako bilo, finale dve ekipe sa američkog kontinenta sudio je jedan – Kinez.

SAD-Kanada 19-8 (15-4)

14.08.1936, Berlin. Teren: Reichssportfeld Tennisplatz. Gledalaca: 870. Sudija: Tomas Suvong (Kina)

SAD: Francis Johnson 2, Jack Ragland 2, Bill Wheatley 5, Carl Knowles 2, Joe Fortenberry 8, Ralph Bishop, Carl Shy. Selektior: Jim Needles

Kanada: Doug Peden 1, Art Chapman 2, Malcolm Wiseman 1, Ian Allison 4, James Stewart, Chuck Chapman, Gordon Aitchson. Selektor: Gordon Fuller.

Ekipa SAD imala je 14 igrača, što FIBA danas ne dozvoljava, u timu su osim pomenutih koji su igrali finale bili još Sam Balter, John Gibbons, Frank Lubin, Art Mollner, Don Piper, Willard Schmidt i Duane Swanson. I Kanda je takođe imala 14 igrača, zapravo 15 jer je izvesni Alphonse Freer putovao sa timom ali nije bio registrovan za takmičenje. Po 14 igrača imali si Belgija, Kina, Francuska, Italija i Poljska. Urugvaj, Švajcarska i Peru došli su sa po 13, po 12 su imali Čehoslovačka i Filipini, po 11 Čile, Estonija, Japan, Letonija i Meksiko, po 10 Brazi, Egipat i Turska. I na takmičenjima neposredno posle Drugog svetskog rata bilo je dozvoljeno učešće po 14,15 čak i 16 igrača iako su, naravno, u zapisnik ulazila imena samo 12, ali pošto se sastav menjao za svaku utakmicu a igrači preuzimali dres onog koga su menjali nastajao je popriličan haos sa ukupnim zbirom poena jer su u istom dresu igrala po dvojica igrača. Danas, sa modernom tehnologijom, ne bi bilo problema te vrste, ali FIBA ne dozvoljava 14 igrača što treneri odavno traže i o čemu je poslednji, u intervju za naš sajt, u nedelju govorio Bogdan Tanjević, selektor Crne Gore.

Prvi strelac prvog olimpijskog turnira bio je Džo Fortenberi , igrač SAD, sa prosekom od 14,5 poena ali je igrao samo dve utakmice. Drugi je bio Finac Heino Veskila sa prosekom 13,0 na tri meča.

Igrala su 22 tima sa 3 kontinenta, najviše iz Evrope – 10. Amerikanci su prvu utakmicu protiv Španije dobili službenim rezultatom 2-0 jer su Španci odustali zbog Građanskog rata koji je počeo baš te 1936. a posle prijavljivanja odustali su i Mađari. U drugom meču Amerikanci su pobedili Estoniju 52-28, u osmini finala bili su slobodni, u četvrtfinalu nadmašili su Filipine 56-23, u polufinalu Meksiko 25-10 i na kraju Kanadu 19-8 (15-4). Bronzanu medalju osvojio je Meksiko pobedom nad Poljskom 26-12 iako je poluvreme dobila Poljska sa… 4-3!

Finalna utakmica bila je predviđena za 18 časova, ali je zbog jake kiše početak kasnio 25 minuta. Teniski teren, na kome se igrao i košarkaški turnir, bio je mokar, blatnjav, uslovi za igru bili su daleko od normalnih. Igrači nisu mogli da vode loptu jer nije odskakala, nije bilo driblinga, podloga nije mogla biti korišćena. Lopta se uglavnom dodavala iz ruke u ruku, šutiralo se kad se i odakle se moglo, a fizički spremniji Amerikanci bili su bolji u skoku i dosta poena dali ispod koša. Kuriozitet je da je Kanada u prvom olimpijskom finala dala ukupno samo 8 poena, po 4 u svakom poluvremenu.

Reprezentacija SAD, olimpijski pobednici 1936.

Zanimljivo je da su Amerikanci na isti dan, 14. avgusta 1994, u finalu Svetskog prvenstva u Torontu pobedili Rusiju sa 137- 91 (73-40) sa timom zvezda u kome su bili Kevin Džonson, Džoe Dumars, Redži Miler, Mark Prajs, Dominik Vilkins, Šekil O’Nil, Alonzo Mourning, Leri Džonson… Vodio ih je Don Nelson.

Photo: Privatna arhiva

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar