Izreka da gladni seljaci, ako nemaju hleba, treba da jedu kolače pripisuje se Mariji Antoaneti, mada činjenice kazuju da je autor filozof Žan Žak Ruso čiji citat u originalu glasi:
“Sećam se improvizacije velike princeze koja je, nakon što su joj rekli da seljaci nemaju hleba, odgovorila: neka jedu kolače.”
Ni Marija Antoaneta ni Žak Žak Ruso nemaju , naravno, nikakve veze sa našom košarkom, ali – u prenosnom smislu – koristim priču o hlebu i kolačima za poređenje sa našim današnjim basketom. Pošto smo na Evropskom prvenstvu prošli kako smo prošli, u prevodu “bez hleba”, ostaje da se posegnemo za “kolačima” iz prošlosti. Današnji 6. oktobar ima posebno mesto u istoriji naše košarke jer je tog dana na Evropskom prvenstvu u Barseloni osvojena prva zlatna medalja u istoriji na kontinentalnim šampionatima.
Posle Olimpijskih igara u Minhenu 1972. selektor Ranko Žeravica prepustio je mesto pomoćniku Mirku Novoselu koji je 1971. i 1972. bio prvak Evrope sa kadetima i omladincima Jugoslavije. Mirko je u seniorski tim preveo svoje zlatne kadete/juniore Dragana Kićanovića i Željka Jerkova, u A selekciju pozvao je Zorana Slavnića koji nije bio po ukusu Žeravice, dok je u Draženu Dalipagiću video buduću zvezdu ne samo naše košarke. Tim je kompletirao sa Krešom Ćosićem, Ratom Tvrdićem, Vinkom Jelovcem, Damirom Šolmanom, Nikolom Plećašom, Milunom Marovićem i Žarkom Kneževićem. Bio je planiran i Dragan Kapičić, ali se povredio pa je u tim uskočio Dragi Ivković “Tvigi” iz beogradskog Radničkog.
Put ka zlatu počeo je 27. septembra pobedom nad Španijom 65-59. Amerikanci u dresu Španije Vejn Brabender (20) i Kliford Luik (12) nisu bili dovoljni jer je Jugoslavija imala više raspoloženih igrača:Tvrdić je dao 15, Jelovac 13, Kićanović 9, Ćosić i Plećaš po 8, Šolman 6, Slavnić 4, Kićanović 2. U drugom kolu nadigrana je Grčka 84-68 (Kićanović 10, Marović 9, Slavnić i Dalipagić po 8). Onda su pred našim timom pali Bugari (76-65) kojima je Ćosić dao 17 poena, Šolman 14 a Slavnić 12.
Najteže je bilo sa Italijom, posle 67-67 u regularnom delu odluka je pala u produžetku, 73-71 za naš tim. Dalipagić je dao 13 a Kićanović 10 poena, Slavnić je dodao 9, Ćosić i Šolman po 8. Poslednji rival u grupi bila je Francuska, rezultat je bio 80-70. Prvi strelac sa 14 poena bio je Rato Tvrdić, Šolman je dao 12 a Ivković i Jerkov po 10.
Rival u polufinalu bila je Čehoslovačka, a rezultat 96-71 sve govori. Šolman je postigao 14 poena, Ćosić 12, Dalipagić i Slavnić po 10. Španija je u drugom polufinalu pobedila Sovjetski Savez 80-76 pa je sa puno samopouzdanja čekala finalni meč sa Jugoslavijom.
Igralo se 6. oktobra 1973. u Gradskoj sportskoj dvorani. Pred 8.000 gledalaca sudili su Hjug Ričardson iz SAD i Džon Mekdonau iz Kanade.
Jugoslavija-Španija 78-67 (43-31)
JUGOSLAVIJA: Slavnić 12, Tvrdić 6, Šolman 7, Ćosić 23, Marović 5, Jelovac 8, Jerkov, Plećaš 8, Dalipagić 9. Selektor:Mirko Novosel.
ŠPANIJA:Ramos 5, Buskato 10, Brabendxer 22, Luik 10, Santiljana 6, Kabrera 8, Ruljan 2, Luis Sagi-Vela 4, Estrada, Gonzalo Sagi-Vela. Selektor. Abtoniuo Diaz Migel.

Utakmica je protekla u dominaciji našeg tima čija pobeda nije bila ugrožena ni u jednom momentu. Prvi strelac turnira bio je bugarski centar Atanas Golomeev sa prosekom 22,3. U najbolju petorku izabrani su Sergej Belov (SSSR), Nino Buskato (Španija), Vejn Brabender (Španija, Krešo Ćosić i Atanas Golomeev.
Zlatna medalja izazvala je oduševljenje u celoj zemlji, a ponovljena je 1975. u Beogradu i 1977. u Liježu. Ista generacija postala je 1978. prvak sveta u Manili a 1980. i olimpijski pobednik u Moskvi.
Kad nema hleba dobri su i kolači.
Makar i iz zamrzivača…
Photo: Twitter