Početna ISTORIJA“Kolači” iz Barselone 1973.

“Kolači” iz Barselone 1973.

od Vladimir Stanković
25 pregleda

Izreka da gladni seljaci, ako nemaju hleba, treba da jedu kolače pripisuje se Mariji Antoaneti, mada činjenice kazuju da je autor filozof Žan Žak Ruso čiji citat u originalu glasi:

“Sećam se improvizacije velike princeze koja je, nakon što su  joj rekli da seljaci nemaju hleba, odgovorila: neka jedu kolače.”

Ni Marija Antoaneta ni Žak Žak Ruso nemaju , naravno, nikakve veze sa našom košarkom, ali – u prenosnom smislu – koristim priču o hlebu i kolačima za poređenje sa našim današnjim basketom. Pošto smo na Evropskom prvenstvu prošli kako smo prošli, u prevodu “bez hleba”, ostaje da se posegnemo za “kolačima” iz prošlosti. Današnji 6. oktobar ima posebno mesto u istoriji naše košarke jer je tog dana na Evropskom prvenstvu u Barseloni osvojena prva zlatna medalja u istoriji na kontinentalnim šampionatima.

Posle Olimpijskih igara u Minhenu 1972. selektor Ranko Žeravica prepustio je mesto pomoćniku Mirku Novoselu koji je 1971. i 1972. bio prvak Evrope sa kadetima i omladincima Jugoslavije. Mirko je u seniorski tim preveo svoje zlatne kadete/juniore Dragana Kićanovića i Željka Jerkova, u A selekciju pozvao je Zorana Slavnića koji nije bio po ukusu Žeravice, dok je u Draženu Dalipagiću video buduću zvezdu ne samo naše košarke. Tim je kompletirao sa Krešom Ćosićem, Ratom Tvrdićem, Vinkom Jelovcem, Damirom Šolmanom, Nikolom Plećašom, Milunom Marovićem i Žarkom Kneževićem. Bio je planiran i Dragan Kapičić, ali se povredio pa je u tim uskočio Dragi Ivković “Tvigi” iz beogradskog Radničkog.

Put ka zlatu počeo je 27. septembra pobedom nad Španijom 65-59. Amerikanci u dresu Španije Vejn Brabender (20) i Kliford Luik (12) nisu bili dovoljni jer je Jugoslavija imala više raspoloženih igrača:Tvrdić je dao 15, Jelovac 13, Kićanović 9,  Ćosić i Plećaš po 8, Šolman 6, Slavnić 4, Kićanović 2. U drugom kolu nadigrana je Grčka 84-68 (Kićanović 10, Marović 9, Slavnić i Dalipagić po 8). Onda su pred našim timom pali Bugari (76-65) kojima je Ćosić dao 17 poena, Šolman 14 a Slavnić 12.

Najteže je bilo sa Italijom, posle 67-67 u regularnom delu odluka je pala u produžetku, 73-71 za naš tim. Dalipagić je dao 13 a Kićanović 10 poena, Slavnić je dodao 9, Ćosić i Šolman po 8. Poslednji rival u grupi bila je Francuska, rezultat je bio 80-70. Prvi strelac sa 14 poena bio je Rato Tvrdić, Šolman je dao 12 a Ivković i Jerkov po 10.

Rival u polufinalu bila je Čehoslovačka, a rezultat 96-71 sve govori. Šolman je postigao 14 poena, Ćosić 12, Dalipagić i Slavnić po 10. Španija je u drugom polufinalu pobedila Sovjetski Savez 80-76 pa je sa puno samopouzdanja čekala finalni meč sa Jugoslavijom.

Igralo se 6. oktobra 1973. u Gradskoj sportskoj dvorani. Pred 8.000 gledalaca sudili su Hjug Ričardson iz SAD i Džon Mekdonau iz Kanade.

Jugoslavija-Španija 78-67 (43-31)

JUGOSLAVIJA: Slavnić 12, Tvrdić 6, Šolman 7, Ćosić 23, Marović 5, Jelovac 8, Jerkov, Plećaš 8, Dalipagić 9. Selektor:Mirko Novosel.

ŠPANIJA:Ramos 5, Buskato 10, Brabendxer 22, Luik 10, Santiljana 6, Kabrera 8, Ruljan 2, Luis Sagi-Vela 4, Estrada, Gonzalo Sagi-Vela. Selektor. Abtoniuo Diaz Migel.

Utakmica je protekla u dominaciji našeg tima čija pobeda nije bila ugrožena ni u jednom momentu. Prvi strelac turnira bio je bugarski centar Atanas Golomeev sa prosekom 22,3. U najbolju petorku izabrani su Sergej Belov (SSSR), Nino Buskato (Španija), Vejn Brabender (Španija, Krešo Ćosić i Atanas Golomeev.

Zlatna medalja izazvala je oduševljenje u celoj zemlji, a ponovljena je 1975. u Beogradu i 1977. u Liježu. Ista generacija postala je 1978. prvak sveta u Manili a 1980. i olimpijski pobednik u Moskvi.

Kad nema hleba dobri su i kolači.

Makar i iz zamrzivača…

Photo: Twitter

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar