Početna REGION, EX-YURaskid sa Subotićem za spas već neuspešne sezone

Raskid sa Subotićem za spas već neuspešne sezone

od Milivoje Kovačević
17 pregleda

Prilično dugo pratim košarku. Toliko da neke stvari mogu namirisati, da ne kažem predvidjeti. Lično vjerujem i da znam ponešto o diplomatiji (koja mi je ostala nedosanjani san). Uprkos svemu, iznenadio me je sadržaj saopštenja kojim je okončan poslovni odnos KK Budućnost Voli i trenera Slobodana Subotića. I to poslije samo sedam zvaničnih utakmica, nepuna tri mjeseca rada. 

“Imajući u vidu da i Upravni odbor i trener Subotić dijele zajednički stav da je ekipi potrebna promjena koja će vratiti klub na pobjednički kolosjek i nastavak sezone Eurokupa, složili smo se da je u ovom trenutku sporazumni raskid najbolje rješenje. Sa Slobodanom Subotićem, kao trenerom i kao čovjekom je bilo divno sarađivati. Budućnost Voli neće zaboraviti sjajnu pobjedu u Beogradu protiv Crvene zvezde. Hvala mu što je ovom odlukom pokazao da djeli naš stav da je klub i njegov interes ispred svih nas kao pojedinaca”, saopštenje je Upravnog odbora Budućnost Voli.

U istom tonu, u istom postu na zvaničnom portalu kluba, Piksi lamentira nad svojom sudbinom: “Smatram da je potrebna promjena, kao dodatni snažan impuls igračima. Dijelim mišljenje i stavove Upravnog odbora da klubu treba promjena da bi u pravom smjeru krenuo dalje ka ostvarenju planova zacrtanih na početku sezone”.

Kad je pred Novu 2019. godinu smijenjen Aleksandar Džikić, nije bilo njegove izjave u saopštenju kluba. Nije ni kad su morali otići Luka Pavićević, Igor Jovović, Vlado Šćepanović.  

U filmovima ne volim flešbekove. Ali tu formu moram iskoristiti ovog puta. Nijesam vjerovao da će se Subotić dugo zadržati u Podgorici. Nijesam poslije inauguracione, pres-komemoracije na kojoj je najavio svoje buduće korake u podgoričkom klubu. Dobro ste pročitali – komemoracije. Zahvaljujući YouTube-u možete i vidjeti zašto sam je tako nazvao. Meni je taj događaj, izlaganja Subotića, tajnovitost ambicija (bile su zacrtane, ali ih je sakrio), ton kojim se izlagalo više ličio na komemoraciju još jednoj lošoj sezoni (koja nije ni počela), nego na najavu ambicioznog projekta.

Pod tim utiskom odmah sam otišao u jednu od kladionica (imam i svjedoka za to, a i kladionica nadzorne kamere) koja daje kvote za nekonvencionalne ponude i želio da stavim makar deset eura da Piksi neće čekati Novu 2020. u Podgorici. “Isključeno iz ponude”, glasio je odgovor. Ni 1.01! Dakle, kladioničari su već znali kakav je promašaj napravio KK Budućnost Voli!

Ekonomski analitičar iz Podgorice Miloš Vuković, prije desetak dana u svom blogu napisa da u Crnoj Gori vlada “kultura strateškog ćutanja i čekanja neumitnog protoka vremena”. Da sam “strateški ćutao” poslije pripremnih mečeva Budućnosti Voli protiv Mege Bemax i Mornara, jesam. Rezonovao sam – rano je, tek su došli reprezentativci. Poslije Superkupa u Zagrebu – mislio sam ima pomaka, trebaće vremena. Ali poslije tri poraza u Eurokupu, Uprava je prekinula “strateško ćutanje”, pa i ja progovorih.

Tim Dragana Bokana, njegov Upravni odbor, prije nešto više od sedam godina preuzeo je vođenje KK Budućnost. Ljetos dobio ponovno povjerenje drugi mandat. Bilo je uspona i padova, dobrih rezultata i razočaranja. Bilo je uspješnih i promašenih poteza, angažovanja dobrih igrača, ali i bacanja para. Sve je to dio ovog posla. Uoči sezone 2017-18 napravljen je vrhunski potez: akcenat je stavljen na crnogorske igrače, bilo ih je devet u rosteru, angažovan je trener Džikić i klub je ostvario najveći uspjeh u istoriji – bio prvak ABA lige. Publika je podržala svoje igrače, punila salu, a oni na podršku uzvraćali bacanjem za svaku loptu, “tjeranjem” stranaca da budu bolji, da ih prate. Igrala se muška odbrana, nakon koje se i nerezonski pogađalo. Sreća se zaslužuje.

Izazov Eurolige učinio je da se “na trupicu” prekine s konceptom. Zapravo, niko u klubu, od Bokana, preko Džikića, do posljednjeg prvotimca nije znao što ih čeka. Da su znali, prvo bi nastavili s povratkom domaćih igrača. Imali su mogućnost da vrate Vlada Dragičevića, Nemanju Đurišića, da dovedu naturalizovane Crnogorce Dereka Nidama, Džavonte Grina… Svakome su našli neku manu. I kako to obično biva, doveli su polovne strance za mnooogo velik novac, izgubili prepoznatljiv imidž, titulu, simpatije publike, skandalozno završili sezonu. I nijesu izvukli pouku!

Da jesu shvatili bi da u modernoj košarci veza kvalitetnih pleja i centra donosi rezultat. Budućnost Voli nema kvalitetnog centra. Nije to Hasan Martin koji je dominirao u praznom “Pioniru”, nije ni Letonac Majers koji ne djeluje da je onaj isti koji je u dresu reprezentacije svoje zemlje odigrao meč za pamćenje protiv Crne Gore, u “Morači”. O Zoranu Nikoliću ne bih trošio prostor. Napomenuću samo da su Dragičević, Đurišić i Nidam opet ljetos bili slobodni.

Džastin Kobs na utakmici sa Crvenom zvezdom

Zašto je Subotić odgovoran?

Prvo zato što nije javnosti saopštio koje su njegove ambicije s ovim timom za sezonu. Lične ili nametnute, svejedno. Pristao je na njih.

Drugo, nedostajala su mu samo tri reprezentativca na pripremama, a nije napravio igru, nije bilo uigrane akcije. Džastin Kobs, mozak tima, morao je igrati preko trideset pet minuta da bi “plavi” bilo šta smisleno odigrali. A i to je bilo s mnogo trošenja vremena u driblinzima, bez kretnji, igri oko blokova, veoma sporo, uz selekciju šuta koja nije bila najsretnija. Brz protok lopte i stvaranje viška za nesmetan šut na taj način vidio sam tri ili četiri puta na deset utakmica. Šuterska insipracija nije dovoljna. Ivanović, Nikolić, Šehović i Popović, kao da su prošle godine izgubili sigurnost u šutu. Bilo ih je samo protiv Crvene zvezde, što je malo za sedam mečeva.

Akcije za centre ne postoje. Kad Kobs probije pa namjesti nešto kao alley up, ne možemo smatrati akcijom. Drugu godinu za redom centri Budućnosti Voli nijesu sposobni da leđima prema košu kreiraju poene ili podijele upotrebljiv povratni pas. A napad je, prema pokazanom, ostavio bolji utisak.

Subotić je odgovoran i što je škartirao igrača kojeg je doveo – Vuda, s kojim je prošao pripreme, a koji je na oba dijela terena bio na nivou ostalih. Takvog je igrača zamijenio “pojačanjem” Božićem, za kojeg je poslije deset dana priznao da je doveden nespreman!?

Kad Danilo Nikolić igra preko trideset minuta, onda igrač tipa Gista, ‘ladno postiže dvadeset sedam poena preko njega, onda se i igrač tipa Fundića naigra… Ali ni ostali se nijesu pokazali u odbrani. Djelovalo je da je svaki protivnik fizički i tehnički jači od crnogorskog šampiona. Voljni momenta, od kojeg zavisi odbrana, nije bio vidljiv. Stručni štab nas nije ubijedio da su na pravi način skautirali protivnike. Džikić je prve sezone u tome bio majstor. Dalje, nijesu čitali akcije protivnika i prilagođavali odbranu njima. Da jesu, shvatili bi da im samo dva igrača poljske Arke daju poene posljednjih petnaest minuta, dobili bi tu utakmicu, Piksi bi sad spremao meč protiv Primorske, a ja bih i dalje “strateški ćutao”.

Kakvu poruku šalje KK Budućnost Voli svakim potezom nakon osvajanja jadranske titule? Sigurno ne da je stabilan klub koji ima jasnu viziju, koji donosi prave odluke i čvrsto stoji iza njih. I kako onda očekivati da neki trener od renomea dođe u Podgoricu osim ako baš nije egzistencijalno ugrožen, ili ako nema motiv koji je imao Jasmin Repeša?

Budućnost Voli je prošle sezone prosula bezmalo sedam miliona eura (ako je vjerovati samo zvaničnim izvorima informacija Eurolige, izvještaju o trošenju budžetskih sredstava Vlade CG i Podgorice). Kad za uloženo ne dobiješ ono što očekuješ – prosuo si. Ni ova sezone neće proći s manje od polovine te sume, a već je u pitanju ishod. Da – cilj, ambicije, još ne znamo. Ili ih nema.

Za kraj jedna pikanterija. Portal brainbasketball.net poslije poraza Budućnosti Voli od Arke u Podgorici, objavio je tekst u kojem insinuira da su Podgoričani možda i namjerno izgubili meč!? Autor iznosi svoje viđenje, koje ima pokrića u viđenom na terenu. U najavi za taj meč precizno je analizirao zašto će podgorički tim deklasirati Poljake. I čovjek je ostao u čudu šta se dogodilo, da mu je jedino smisleno objašnjenje bilo – namještanje utakmice.

Detalj sa utakmice Budućnosti i Arke u Evrokupu

Poslije trijumfa u Beogradu, kvota da Poljaci dobiju i da ne bude postignuto više od 155 poena bila je – osam! Podsjetimo i na činjenicu da je Vlado Šćepanović podnio ostavku poslije serije od osam pobjeda, kad je Budućnost Voli bila poražena od tada posljednjeg tima ABA lige – Karpoš Sokoli u gostima. Kvotu sedam na pobjedu domaćina, u Podgorici su neki dobro naplatili. I da se poslužim još jednim “filmskim” citatom – autor iznosi samo lični stav. Svaka sličnost sa stvarnim događajima je – fiktivna!

Photo: ABA, Eurocup

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar