Početkom devedesetih jugoslovenska košarka (omeđena u tom trenutku granicama Srbije i Crne Gore) je na osnovu političke odluke završila “u zamrzivaču”, u kom je provela naredne tri godine, sve do trijumfalnog povratka na krov Evrope u atinskom finalu za pamćenje. Vršnjaci te evropske titule danas imaju dvadeset i kusur, a kako vremenska distanca postaje sve veća, isuviše mlad ili jednostavno neupućen čitalac bi mogao da pomisli: “Ma kakve sankcije, pa čim su ih pustili na teren, odmah su uzeli zlato!”
Istina je malo drugačija. Put do trofeja je bio posut trnjem, počev od zabrane da se igra na međunarodnoj sceni, preko kvalifikacija u koje se ušlo na “mala vrata”, prvenstveno zahvaljujući autoritetu Bore Stankovića, pa do finalnog turnira u Grčkoj koji je po koncentraciji kvaliteta sigurno bio jedan od najjačih u istoriji takmičenja. Sve je kulminiralo tim nezaboravnim finalom s Litvancima koje je na momente ličilo na pravi rat na parketu. Kad se podigne trofej, svi problemi padnu u drugi plan, ali teško bi se došlo do zlata da nije bilo vizije tadašnjeg selektora Dušana Ivkovića koji je tih godina uz ogromne napore pokušavao (i uspijevao) da održi ekipu na okupu, organizuje pripreme, pa čak i izdejstvuje nekoliko sparing utakmica s “Helenima” zahvaljujući ogromnom ugledu koji je uživao u Grčkoj. Ti susreti su prošli ispod radara sankcija, a bili su dragocjen reality check za reprezentaciju kojoj je pod nenormalnim uslovima prijetio totalan gubitak takmičarskog tonusa.
Kroz nešto slično trenutno prolazi i Rusija. Svaki košarkaški “kibicer” će vam reći da je mjesto “Zbornaje” na Evrobasketu, a CSKA – u Evroligi, ali ko danas za to mari. Кošarka, kao uostalom i čitav ruski sport, je kolateralna šteta politike.
U takvim okolnostima ovdašnji čelnici traže rješenja kako da se najbezbolnije prebrodi krizni period. Jednostavna formula koja se nameće je – više košarke. VTB liga je prije par dana utvrdila raspored utakmica u predstojećoj sezoni i kako reče direktorka Ilona Korstin, košarku ćemo gledati skoro svaki dan. U ligaškom dijelu, koji će se po novim pravilima igrati u četiri kruga umjesto dosadašnja dva, na programu su čak 192 utakmice, dok plej-of teoretski može da donese još 48 mečeva. Sezona počinje 2. oktobra, branilac titule Zenit na premijeri dočekuje UNIKS. Prva etapa ligaškog dijela, nakon koje će se 12 ekipa podijeliti na dvije šestorke, završava se 20. januara 2023. godine.
U punom jeku je prelazni rok, ali iz razumljivih razloga nema bombastičnih transfera. Vremena kad su topli julski dani bivali još vrući zbog potpisa superzvijezda su prošlost. Trenutno su mnogo zvučniji odlasci – najbolji igrač protekle sezone Mario Hezonja je prije nekoliko dana napustio Kazanj (zar je neko sumnjao?) i obukao dres Reala. UNIKS je u zvaničnom saopštenju istakao da je prevagnula želja Dubrovčanina da igra Evroligu. Tatarstanci su Hezonji zahvalni što nije, poput mnogih stranaca, „digao sidro“ još u februaru-martu, već je ostao s ekipom do kraja sezone i pomogao joj da osvoji bronzu.
Nikola Milutinov je takođe bio jedan od rijetkih stranaca koji su ostali u Rusiji, a među njima je bilo i dosta „povratnika“, koji su nakon odlaska u prvom talasu ipak odlučili da se vrate i završe sezonu ovdje. Da li će magnet zvani Evroliga da privuče i Milutinova koji ima još godinu ugovora s CSKA saznaćemo uskoro. U Partizanu bi raširenih ruku dočekali svog bivšeg centra (pod uslovom da mogu i finansijski da isprate njegove zahtjeve), ali pitaju se Moskovljani koji će sigurno uložiti sve napore da sačuvaju najbolju „peticu“ van NBA. „Armija“ u novu sezonu ulazi s ogromnom željom da se revanšira Zenitu i povrati primat u VTB ligi, a CSKA s Milutinovim i bez njega su dvije razne ekipe.
Šampionski tim Peterburžana se takođe osuo za tili čas, jučerašnji junaci Lojd, Beron, Pojtres i Miki su popunili redove evroligaša, otišao je i Bakner, ali je očuvano jezgro ruskih igrača, koje su dodatno ojačale novajlije Artjom Klimenko (prešao iz UNIKS-a) i Sergej Toropov (Nižnji Novgorod).
To je ipak premalo za odbranu titule, pa su tu i četiri nova Amerikanca. Bivši član Reala i šampion Evrolige Trej Tompkins (na slici) je već nastupao u VTB ligi u dresu Nižnjeg Novgoroda, kao i pridošlica iz Manrese Džo Tomason, koji je 2018. godine ubilježio kratku epizodu u superligašu Burevesniku iz Jaroslavlja. Atletski sjajno predisponirani krilni centar Tomas Vimbuš je u protekloj sezoni nosio dres francuskog Nantera, dok je 25-godišnji bek Kejleb Houmsli pristigao iz Hamburga.
„Veoma mi je drago što ću poslije toliko godina konačno zaigrati za Ćavija Paskvala, a ne protiv njega. Znam da je on neprevaziđen majstor svog posla i zbog toga sam spreman da učim od njega i pobjeđujem sa svojom novom ekipom. S nestrpljenjem očekujem povratak u Rusiju, prošli put sam tu upoznao mnoge fantastične ljude i očekujem da će tako biti i ovog puta“, izjavio je Tompkins za klupski sajt Zenita.
Lokomotiva Kubanj je ostala bez zvjezdanog tandema Motli-Mekolum, ali je zadržala vrsnog strijelca Barforda. Funkciju generalnog menadžera preuzeo je 47-godišnji Ivan Novčić, a klupu – Aleksandar Sekulič. Slovenački stručnjak je naslijedio kolegu Branka Maksimovića koji je kao v.d. šefa stručnog štaba s „Lokosima“ u protekloj sezoni izborio polufinale.
„Posebno je važno što Aleksandar ima jak karakter. Bliska mu je naša strateška vizija razvoja kluba i shvata koliko je važan kvalitetan rad s mladim igračima. I, naravno, ima ambicije koje su neophodne za osvajanje medalja!“, prokomentarisao je Novčić dolazak novog šefa struke.
Ex-YU kolonija u Krasnodaru će i naredne sezone biti brojna, ugovor s „Lokosima“ na još jednu godinu je produžio srpski bek Ivan Paunić.
Možda i najbolji posao obavili su Zenit i UNIKS, zadržavši na klupi Ćavija Paskvala i Velimira Perasovića. Oba trenera bi bez većih poteškoća našla angažmane u Evropi, ali će i naredne sezone voditi ruske timove, jedan u želji da odbrani titulu, drugi – da upiše prvenac.
U glavnom gradu Tatarstana prelazni rok protiče možda i najdinamičnije – UNIKS su napustili Braun, Džekiri, Mejo, Spisu, Mozli, Šakić, Uzinski, Komolov i Lazarjev, a zeleni dres će zadužiti Luj Laberi (Valensija), Deril Mejkon (Panatinaikos), Džejlen Rejnolds (Makabi), Vins Hanter (Metropolitan 92), Stanislav Iljnjicki (Lokomotiva Kubanj), Mihail Kulagin (Nižnji Novgorod), Artjom Zabelin (Parma) i 30-godišnji povratnik Aleksandar Razumov (Parma).
CSKA će u novoj ulozi izazivača predvoditi Emil Rajković – dobro poznato trenersko ime na ovim prostorima, mladi makedonski stručnjak koji je afirmisao Astanu u elitnom društvu i za kratko vrijeme preporodio Avtodor. Kako je priznao prvi čovjek „Armije“ Andrej Vatutin, Rajković je na njega ostavio jak utisak svojom košarkaškom erudicijom, poznavanjem igre i imaće punu podršku uprave u naporima da vrati Moskovljane tamo gdje im je mjesto.
Prema Rajkovićevim riječima, CSKA će nastojati da igra agresivnu odbranu, dinamično prelazi u fazu napada i nameće rivalima visok ritam tokom svih 40 minuta igre. Novi šef struke će se u velikoj mjeri oslanjati na domaće igrače koji će dobiti važnije uloge i veću minutažu.
„Armejci“ su do sada doveli dvojicu igrača s evroligaškim iskustvom, Dejana Davidovca i bivšeg člana Olimpijakosa Livija Žan-Šarla, a tu su i povratnici Anton Astapkovič i Artjom Komolov koji su proteklu sezonu proveli u Nižnjem Novgorodu, odnosno UNIKS-u.
Slučaj „Grajner“: Preskupa cijena nesmotrenosti
Osim prelaznog roka pažnju košarkaške javnosti ovih dana privlači i suđenje istaknutoj američkoj košarkašici Britni Grajner, kojoj prijeti kazna od 5 do 10 godina zatvora za krijumčarenje narkotika.
Dvostruka olimpijska i svjetska šampionka, prvakinja NBA i NCAA, uhapšena je 17. februara nakon što su službenici carinske kontrole na moskovskom aerodromu Šeremetjevo pronašli u njenom prtljagu ulje kanabisa čija je upotreba zabranjena u Rusiji. Amerikanka je priznala krivicu, dodavši da ne razumije kako je supstanca, koja se u SAD legalno koristi u medicinske svrhe, završila u njenom prtljagu. Grajner je objasnila da ulje koristi po preporuci ljekara kao sredstvo za ublažavanje hroničnih bolova, uzrokovanih brojnim povredama tokom karijere.

Grajner, koja već sedam godina nastupa za ruski UGMK iz Jekaterinburga, je i dalje iza rešetaka, a krajem juna nadležni sud u Himkiju joj je produžio pritvor do 20. decembra. Na šestom po redu ročištu koje je održano juče Grajner se požalila da prilikom razgovora sa službenim licima na aerodromu nije imala kvalitetan prevod, ali ni u kom slučaju nije namjeravala da prokrijumčari preparat preko ruske granice.
“Nisam namjeravala da kršim bilo koji ruski zakon. Mislim da sam žurila, nisam bila do kraja ozdravila, pa sam prilikom pakovanja sve sručila u torbu”, prenosi riječi optužene novinska agencija Interfaks. Na naporan put do Moskve koji je trajao 13 sati i započeo u Arizoni, Grajner je krenula, kako sama kaže, još nedovoljno oporavljena od koronavirusa koji je preležala u domovini.
Pred početak jučerašnjeg ročišta njeni advokati su zatražili od suda dozvolu da Grajner odgovara na pitanja van optuženičkog „kaveza“ koji je nizak za osobu visoku 206 centimetara. Molba je odbijena, ali je Amerikanki dozvoljeno da odgovara sjedeći. Novo ročište je zakazano za 2. avgust.
Američki državni sekretar Entoni Blinken juče je izjavio da će SAD nastojati da preko diplomatskih kanala izdejstvuju povratak kući optužene košarkašice i još jednog američkog državljanina, Pola Vilana, koji trenutno u Rusiji izdržava zatvorsku kaznu za špijunažu. Šef američke diplomatije je dodao da je „na stolu prijedlog od suštinskog značaja“ i da će pokušati da u razgovoru sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim isposluje razmjenu dvoje Amerikanaca. Ruski zvaničnici su ranije izjavili da eventualni pregovori u vezi Grajner neće početi prije završetka suđenja. Blinken nije naveo ko bi konkretno mogao da bude ulog američke strane u razmjeni, ali mediji spekulišu da je to najvjerovatnije ruski biznismen Viktor But koji je 2012. godine osuđen u SAD na 25 godina robije za nezakonitu trgovinu oružjem i podršku terorizma.
Photo: VTB, Twitter