Početna REGION, EX-YUSlovenija: Lukinih 207 miliona razloga za zadovoljstvo

Slovenija: Lukinih 207 miliona razloga za zadovoljstvo

od Igor Đurović
19 pregleda

Luka Dončić je u utorak u ljubljanskom hotelu »Intercontinental«, koji je inače vlasništvo srpskog biznismena Miroslava Miškovića, potpisao petogodišnji ugovor sa Dalasa Maveriksima. U Ljubljanu su zbog toga dan ranije došli vlasnik američkog kluba Mark Kjuban, sportski direktor Niko Harison, njegov pomočnik Majkl Finli, savetnik Dirk Novicki i trener Džejson Kid.

Bilo je  to u danu potpisa Mesija u Parizu za PSŽ  i velikog prijem slovenačkih olimpijaca na glavnom (Kongresnom) trgu u Ljubljani, gde iz slovenačkog košarkaškog Saveza nije bilo – nikoga!? Taj nerazumljivi postupak pravdali su umorom, ali su uspeli samo dodatno da razočaraju ne samo par hiljada prisutnih navijača, već i širu javnost. Ali, da u trenutku velikog uspeha ne komentarišem taj čin, i usmerim se na Dončićev novi ugovor.  

Vlasnik Dalas Maveriksa Mark Kjuban i Luka Dončić u Ljubljani

Iste večeri su se (neki) reprezentativci i funkcioneri  našli sa ostalim zvanicama u poznatom zamku »Zemono« pored Ajdovščine gde je Luka za odabrano društvo pozvao i »pevaljku« Severinu, a nije falio ni vatromet. Imao je 207 miliona dolarskih razloga – toliko će zaraditu u narednih pet godina. Na konferenciji za štampu umirio je slovenačku javnost koja je brinula ima li u ugovoru  neka klauzula koja bi ga sprečavala da igra za reprezentaciju koja 1. septembra sledeće godine igra prvu utakmicu na EP u Nemačkoj sa Litvanijom.  

U elitnom klubu +200

– Ne, ništa takvog nema u ugovoru. Igraću za reprezentaciju – u svom je stilu, uz smešak, odgovorio magični klinac (na slovenačkom mulc) koji je potpisom tog ugovora ponovo ušao u istoriju, jer je to najviša svota koju je dobio za prvi produžetak bilo koji novi igrač u istoriji NBA. Štaviše, postao je član elitnog društva »grupe +200 miliona« u kojoj su: Stef Kari, Demijen Lilard,  Janis Adetokunbo, Rasel Vestbruk, Džejms Harden, Rudi Gober i Pol Džordž.

Mladi 22-godišnji Ljubljančanin mora u sledećoj sezoni samo još odraditi poslednju preostalu godinu ruki-ugovora  za »siću« od 10,174.391 dolara. A posle  počinje, da važi ljubljanski ugovor:

prva godina 35.700.000 dolara, druga 38.556.000, treća 41.412.000 dolara, četvrta 44.268.000 i peta 47.124.000 dolara.

Ako hoće u petu godinu, Dončić odlučuje sam. Posle plaćanja svih dadžbina  ostaće mu oko 125 miliona dolara! Nije loše?

Dončić potpisuje ugovor

Nije »mali« odgovorio šta će sa tim parama, jer ni sam ne zna, ali je rekao:

– Nisam razmišljao šta ču si kupiti… To je za mene poseban trenutak, hvala Dalasu. Kao dete  sam sanjao da ću igrati u NBA, a o produženju ugovora za pet godina sa Dalasom nisam niti trenutak razmišljao.  Moram zahvaliti svima, menadžeru Enrikeu Viljalobosu (op.a.- pored njega je sedeo i šef agencije Bil Dafi), djevojci, ocu i majci. Danas sam stvarno srećan.

Od ostalih pitanja sa te konferencije moram da izdvojim ono o mogućem dolasku Gorana Dragića u redove Dalasa, kada je vlasnik Kjuban prepustio Dončiću da kaže i o tomr, nakon čega je ovaj rekao da još na to ne može odgovoriti jer se rizikuje kazna vođstva lige. Uzgred budi rečeno, iz Toronta se čuju glasine da i tamo žele Dragića.

Od ostalih sagovornika na temu rostera Dalasa posle se čulo da su zadovoljni ostankom Tima Hardaveja, i dolaskom  dobrih strelaca Režija Buloka i Sterlinga Brauna, te centra  Mozesa Brauna, ali i ostankom Bobija Marjanovića koji je bio među zvanicama u Ljubljani i zamku »Zemono«.

Na pitanje treneru Dalasa Džejsonu Kidu ko je za njega MVP Olimpijskih igara u Tokiju, posle trenutka razmišljanja stigao je je odgovor:

– Luka, naravno!

Možda je stvarno tako i mislio ali neki se ipak neče složiti, a pre svega Amerikanci na čelu sa Kevinom Durentom koji je poneo očekivano zlato pod vođstvom puno iskusnijeg (od Kida) trenera Grega Popovića. Uzgred, samo da podsetim šta je legenda San Antonija rekao pred OI u Tokiju na pitanje o šansama Slovenije. “Dajte Luki četiri borca i mogu pobedti sve!”

Znao je dobro šta priča i stvarno se to moglo obistiniti, da odličnog ali u poslednjoj akciji neopreznog Klemena Prepeliča nije stigla »produžena« ruka Nikolasa Batuma. Šta bi bilo kad bi bilo to je sad drugo pitanje ali ne možemo se oteti utisku da je  Luka zbog velike minutaže (i odgovornosti) bio previše umoran, te da mu je pred kraj nestajalo snage.

Na čelu slovenačkih velikana

I da se na kraju još samo dotaknem mladog selektora Aleksandra Sekulića. Bio sam i sam među skepticima oko njegovog imenovanja, ali to nisam napisao jer se znalo da sa Lukom mora biti sve drugačije nego što je bilo u vreme nesrećnih kvalifikacija za SP 2019 sa Radom Trifunovićem, kada najboljeg slovenačkog igrača zbog »cirkuskih« pravila FIBA nije bilo. Sve od početka OI kada je »Gospodin asistencija« (čitaj Luka Dončić) dao Argentini 48 poena, pa kasnije slično nastavio u istom stilu, Slovenija je činila čuda. Sve zbog svog  mađioničara Luke dok mu nije ponestalo snage i koncentracije na poslednjoj tekmi. Tada ga je zajedno sa ostalim saigračima iz Australije preslišao pre svih (Popovićev) Peti Mils sa 42 poena, a taj simpatični Aboridžin toliko nije dao nikad. Nisu ga znali zaustaviti Sekulićevi puleni i morali su se zadovoljiti četvrtim mestom koje, naravno, ima istorijsku vrednost za Sloveniju, najmanju državu po broju stanovnika koja je stigla tako daleko. Ali državu brojnih košarkaških velikana, medju kojima je Luka Dončić već preuzeo prvo mesto. 

Photo: Twitter  

Možda će vas interesovati

Ostavite komentar