Istorija: Zlatna juniorska nit
- July 24, 2018
- 0 comments
- Vladimir Stanković
- Posted in ISTORIJA
Jedna od brojnih zlatnih medalja naše juniorske košarke osvojena je 24. jula 2005. na Prvenstvu Evrope u Beogradu. Pod imenom Srbija i Crna Gora, naš tim je nadigrao sve rivale, u finalu Tursku sa 78-61, ali veći dobitak bili su igrači od kojih neki i danas nose igru Srbije. Evo tog sastava: Miloš Teodosić, Milenko Tepić, Ivan Paunić, Marko Đurković, Dragan Labović, Nenad Mijatović, Branko Jereminov, Nenad Živčević, Vladimir Štimac, Miroslav Raduljica, Nikola Dragović i Vladimir Dašić.
Ako je suština šampionata mlađih kategorija dobijanje igrača za seniorske selekcije. onda su Jugoslavija, kasnije Srbija i Crna Gora. pa na kraju Srbija. znale da iskoriste ta takmičenja. Juniorska prvenstva uvedena su 1964, prvo je igrano u Napulju sa samo 8 selekcija, Jugoslavija je bila 7. ali je naša košarka dobila nekoliko solidnih igrača: Slobodan Jelić, Momčilo Pazmanj, Bogdan Tanjević, Jure Košta…Sovjeti su tada svetu predsavili Modestasa Paulauskasa i Zuraba Sakandelidzea, Italiju su predvodili Aldo Osola i Karlo Rekalkati, u timu Čehoslovačke bio je Jirži Zedniček…
Dve godine kasnije u Porto San Đorđu (Italija), Jugoslavija je bila druga, sa sjajnom generacijom u kojoj su bili Krešo Ćosić, Ljubodrag-Duci Simonović, Dragan Kapičić, Damir Šolman, Aljoša Žorga, Dragiša Vučinić, Mihajlo Manović, Kosta Grubor, Steruli Andonovski, Bogdan Tanjević… Selektor je bio Ranko Žeravica.
U Vigu (Španija) 1968. Jugoslavija je bila druga, a medalju su doneli Zoran Slavnić, Duci Simonović, Manović, Vučinić, Ivan Sarjanović, Vinko Jelovac, Žarko Zečević, Dragan Đukić…
Dobra generacija u kojoj su bili Srećko Jarić, naš bloger Miroljub-Dugi Damnjanović, Goran Rakočević, Branko Kovačević, Radivoje Živković, Blagoje Georgijevski, Davor Rukavina, Marko Gvardijančič… nije stigla dalje od 4. mesta u Atini 1970.
Zlato je konačno osvojeno u Zadru 1972. Generacija koja je prethodne godine bila prvi kadetski prvak Evrope potvrdila je dominaciju i među juniorima: Dragan Kićanović, Mirza Delibašić, Želkjo Jerkov, Rajko Žižić, Dragan Todorić, Čeda Perinčić, Branko Macura, Bora Beravs…
Zlato su u Orelanu (Francuska) 1974. odbranili Branko Skroče, Žižić, Dušan Zupančić, Mihovil Nakić, Andro Knego, Raša Radovanović, a het-trik je ostvaren 1976. u Santjago de Komposteli (Španija) sa timom u kome su bili Rade Vukosavljević, Miško Marić, Predrag Bogosavljev, Aca Petrović, Pero Vučica, Čeda Beborić, Mile Stanković…
U Italiji 1978. bronzu su osvojili Bogosavljev, Ivan Sunara, Predrag Benaček, Petar Popović, Aleš Pipan, Veljko Petranović… a u Celju 1980. Nebojša Zorkić, Zoran Čutura, Marko Ivanović, Žarko Đurišić, Srđan Dabić, Branko Vukićević… bili su drugi, isto kao i nova generacija 1982. u Bugarskoj. U timu su bili Dražen Petrović, Danko Cvjetičanin, Zoran Jovanović, Nebojša Bukumirović, Velimir Perasović, Stojko Vranković, Aleksandar Milivojša…
Niz medalja nije prekinut ni 1984. u Švedskoj, a bronzu su doneli Žarko Paspalj, Jure Zdovc, Ivo Nakić, Miroslav Pecarski, Franja Arapović, Ivica Mavrenski, Luka Pavićević, Mirko Milićević, Zoran Jovanović, Velimir Perasović…
Na vrh Evrope vratila se 1986. u Gmundenu (Austrija) sjajna generacija u kojoj su bili Vlade Divac,Toni Kukoč, Saša Đorđević, Dino Rađa, Nebojša Ilić, Miroslav Pecarski, Samir Avdić, Radenko Dobraš, Slaviša Koprivica… Titulu su 1988. u Srbobranu potvrdili Predrag Danilović, Rastko Cvetković, Arijan Komazec, Žan Tabak , Dževad Alihodžić, Mirko Pavlović…
Sjajni niz prekinut je u Holandiji 1990. gde Dejan Bodiroga, Željko Rebrača, Nikola Lončar, Mlađan Šilobad, Velibor Radović… nisu stigli dalje od 5.mesta.
Posle prinudne pauze zbog ratova i sankcija, mini-Jugoslavija se vratila na postolje bronzom u Francuskoj koju su osvojili Igor Rakočević, Ratko Varda, Stevan Nađfei, Vladimir Vidačić…
Usledio je period “posta”, u Varni 1998. nismo ni igrali, u Zadru 2000. Sekulić, Bakić, Jovan Koprivica, Matović, Aleksić i ostali bili su peti. Preskočili smo i Saragosu 2004. a onda je FIBA uvela prvenstvo svake godine. Domaćin 2005. bio je Beograd. Osim 8 utakmica i zlatne medalje dobili smo, za duži period, Milenka Tepića, Miloša Teodosića, Ivana Paunića, Miroslava Raduljicu, Vladimira Štimca, Dragan Labovića koji je sa 14,3 poena bio prvi strelac tima, dok je Teodosić, tada još član Metalca iz Valjeva, sa 4,6 asistencije skrenuo pažnju na sebe. Naš tim je bio ubedljivo prvi po broju asistencija po utakmici – 15,3, drugi po datim poenima (81,4) i drugi po malom broju primljenih (67,1).
Naredne godine u Grčkoj, Milan Mačvan, Boban Marjanović, Mladen Jeremić, Miroslav Raduljica… bili su peti, a Srbija je, prvi put kao samostalna država, postala prvak Evrope 2007. u Madridu. Tim su nosili Milan Mačvan (prosek 19,3 poena), Stefan Stojačić, Nenad Marković, Filip Čović, Branko Lazić..
Naredne godine u Grčkoj nije bilo medalje, 6. mesto osvojio je tim u kome su bili Dejan Musli, Filip Šepa, Bojan Subotić, Andreja Milutinović… U Mecu 2009. zlato su vratili Dejan Musli, Danilo Anđušić, Branislav Đekić, Nemanja Jaramaz… U Viljnusu 2010. nije bilo medalje, 4. mesto osvojio je tim koji je predvodio Bogdan Bogdanović (10,2 poena), a igrali su još Marko Luković, Stefan Nastić, Nikola Silađi, Nemanja Bešović…
U Vroclavu 2011. drugi su bili Nenad Miljenović, Vasa Micić, Luka Mitrović, Nemanja Dangubić. Nikola Radičević, Nemanja Krstić, Nikola Janković… Godinu dana kasnije u Litvaniji do bronze su stigli Nikola Rebić, Mihajlo Andrić, Luka Anđušić, Stefan Pot, Nikola Radičević, Nikola Janković, Dušan Ristić, Đoko Šalić…
Usledila je pauza u Rigi (6. mesto) s Ognjenom Jaramazom, Radetom Zagorcem i Dejanom Davidovcem, pa povratak na postolje 2014. u Konji (Turska) gde su Vanja Marinković, Stefan Peno, Ilija Đoković, Stefan Lazarević, Vasilije Vučetić i ostali bili drugi. U Volosu (Grčka) 2015. Srbija je bila 6. sa timom koji su predvodili Vojislav Stojanović, Aleksandar Aranitovic, Boriša Simanić, Miloš Glišić, Aleksa Radanov…
Najgori plasman Srbija je ostvarila 2016. u Samsunu (Turska), bila je 10. sa timom u kome su bili Nikola Mišković, Stefan Momirov, Novak Musić, Aleksa Radanov, Boriša Simanić, Miloš Glišić… Prosek od samo 64 poena dovoljno govori.
Sve se vratilo na svoje mesto 2017. u Slovačkoj, Srbija je ponovo bila prvak Evrope sa timom u kome su bili Marko Pecarski i Balša Kprivica čiji su očevi Miroslav i Slaviša 1987. bili juniorski prvaci Evrope 1986. u Gmundenu, i prvaci sveta 1987. U Bormiju. Igrali su i Nikola Mišković, Aleksa Uskoković, Stefan Momirov, Vuk Vulikić, Andrija Marjanović…
Za koji dan, 28. jula, u Letoniji počinje novo Juniorsko prvenstvo Evrope. Srbija brani zlato, ali važnije će biti da dobije nekog igrača za budućnost.
Ovaj pregled potvrđuje da je u gotovo svakoj generaciji bilo izuzetnih talenata. Nisu svi ispunili očekivanja, ali bilo je i asova koji su stizali do NBA, ili su i sada tamo.
Zlatna juniorska nit…
Photo: FIBA