Malo-malo, pa čujem kako ABA liga zaslužuje dva mesta u Evroligi. Potežu se argumenti poput tradicije, velikih igrača i trenera koje je dao region, podseća na vreme kada su mesto imali prvaci Srbije, Hrvatske i Slovenije…
Potražih, i dobih, dokumentaciju iz Evrolige koja, verujem, baca nešto drugačije svetlo na ovu temu. Od 2000. godine, kada je Evroliga krenula, iz regiona je igralo osam timova. Redosled koji ovde objavljujem napravljen je na osnovu procenta pobeda. Rang lista se može praviti i prema broju odigranih utakmica ili broju pobeda, ali procenat je, verujem, najrealniji. Ukupno su u Evroligi svih ovih godina učestvovala 84 kluba, a učinak ABA ligaša je sledeći:
32. Crvena zvezda 182 74 108 40,76%
43. Cibona 176 66 110 37,5%
45. Partizan 214 78 136 36,4%
52. Krka 28 9 19 32,1%
62. Cedevita 44 13 31 29,5%
68. Budućnost 70 18 52 25,7%
75. KK Zagreb 10 2 8 20%
79. Zadar 24 4 20 16,7%
Ispred imena klubova je njihova mesto, prema procentu uspeha, na listi od svih 84 učesnika. Dalje slede broj utakmica, pobeda, poraza i procenat (ne)uspeha.
Zbirni učinak osam regionalnih klubova je: 748 utakmica, 264 pobede i 484 poraza. Njihov zbirni procenat je 37,5%. Bez namere da poredim, navešću podatak da najviše pobeda – 401 – ima CSKA, a procenat pobeda moskovskog tima je 76,5%. Druga Barselona ima 67%, a treći Real Madrid 65,5%. Čak 16 odsto timova ima procenat pobeda veći od 50%, a još tri kluba su tačno na granici od 50% uspeha.
Ako u (ne)uspešnost dodamo samo jedan plasman na F4 (Partizan 2010.), stalno odsustvo predstavnika regiona iz plej-ofa, kao i niske (u odnosu na druge) TV ugovore, eto nekoliko glavnih razloga zašto ABA nema više od jednog predstavnika u Evroligi.
To su činjenice, realna situacija. Argumenti zagovornika više predstavnika su manje vidljivi: tradicija, ambijent, pune dvorane, hoteli itd. Slažem da i to “igra”, ali brojke tvrdoglavo kazuju da moramo biti zadovoljni dok ABA liga uopšte daje i jednog učesnika evroligaškog karavana.
(Izvor: maxbetsport.rs)
Photo: ABA