![]({"large":{"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/prvi-eurobasket-1024x576.jpg","width":1024,"filesize":124394},"full":{"0":"2022\/08\/prvi-eurobasket.jpg","1":1200,"2":675,"3":false,"file":"https:\/\/kosmagazin.com\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/prvi-eurobasket.jpg"}})
Evrobasket: Početak 1935. – bez medalja!
- August 31, 2022
- 0 comments
- Vladimir Stanković
- Posted in ISTORIJA
Sati nas dele od početka 41. Evropskog prvenstva u košarci koje će se igrati Pragu, Tbilisiju, Kelnu i Milanu. Takmičenje će potrajati od 1. do 18. septembra. Srbija je u kvalifikacionoj grupi sa Izraelom, Poljskom, Holandijom i Češkom. Startuje. 2. septembra protiv Holandije.
Nije na odmet podsećanje kako je nastao evropski šampionat. Već smo o tome pisali na ovom sajtu, ali uvek ima novih čitalaca a stari mogu da “obnove gradivo”. Ko poznaje istoriju košarke znaće da je prvi Šampionat Evrope igran 1935. u Ženevi, ali ova priča je o predigri šampionatu, podsećanje kako je nastao i ko su bili inicijatori davnog 27. oktobra 1933.
FIBA rođena u okviru rukometa
Zanimljivo je da je FIBA 18. jula 1932. formirana kao sekcija u okviru Međunarodne rukometne federacija koja je imala sedište u Minhenu. Košarkaši će steći „nezavisnost“ koju im je dodelio Međunarodni olimpijski komitet tek uoči Olimpijskih igara u Berlinu 1936. Nacionalne federacije takođe nisu u početku imale samostalnost. Recimo, francuska je bila pod atletskom federacijom, a italijanska pod – gimnastičkom. Košarka je u tim prvim godinama imala neku vrstu „tutora“, staratelja koji je naravno više brinuo o svom matičnom sportu nego o novoj igri koja je sporo počela da se širi Evropom posle Prvog svetskog rata.
Nastanak evropskog prvenstva
Godinu dana posle osnivanja FIBA, 27. oktobra 1933, u ženevskom hotelu „Chambecy“ sastali su se Vilijam Džons, prvi generalni sekretar FIBA, i njegovi bliski saradnici, članovi prvog rukovodstva te organizacije, Leon Bufard i Đorđo Asinari di San Marzano. Prvi je bio Švajcarac, direktor fakulteta za fizičko vaspitanje u Ženevi, drugi je Italijan sa titulom grofa. Bufard je bio prvi predsednik FIBA i, prema knjizi španskog novinara Karlosa Himeneza, on je tvorac ideje o održavanju šampionata Evrope. Ostaloj dvojici ideja se dopala, ali postojao je jedan ne mali problem: u kasi FIBA u tom trenutku bilo je… 100 dolara! Rešenje je nađeno u nekoj vrsti testiranja među federacijama, i kada je stiglo više pozitivnih nego negativnih reakcija za 1935. bio je sazvan prvi Šampionat kontinenta. Federacije su prihvatile da snose troškove puta, a FIBA se obavezala da pokrije smeštaj i ishranu.
Prvi meč 2. maja 1935: Španija-Belgija
Prvo Evropsko prvenstvo igrano je do 2. do 4. maja 1935. u Ženevi. Igralo se u „Palais de expositions“ (Izložbena dvorana), na parketu, uz relativno zadovoljavajući broj gledalaca i solidnu pokrivenost u lokalnim medijima. Prvi meč, 2. maja u 16,00 odigrali su Španija i Belgija (25-17). Nema podatka ko je bio prvi strelac u istoriji evropskih prvenstava. FIBA ne poseduje zapisnike sa tri predratna šampionata tako da su jedini izvor novine iz tog doba, ali često sa nekompletnim izveštajima. U španskoj štampi moguće je naći strelce za Španiju: P. Alonso 8, E. Alonso 6, Ruano 4, Martin 6, Maunier 1. Za Belgijance ni toliko.
![](https://kosmagazin.com/wp-content/uploads/2022/08/ezgif-2-c41801f44c.jpg)
Zbog broja od deset učesnika nije bilo jednostavno osmisliti sistem takmičenja. Prvo je odigrano pet eliminacionih utakmica, onda neka vrsta plej-ofa između Švajcarske i Italije (27-17), kvalifikacioni dueli Bugarska-Mađarska (22-19) i Francuska-Rumunija (66-23), dok su u polufinalu Španci pobedili Čehoslovačku (21-17), a Letonija – Švajcarsku (28-19).
Finale je igrano 4. maja 1935. u 22,30. Letonija je pobedila Španiju 24-18, sudio je jedan sudija, Švajcarac Anri Luciri, a za istoriju su ostala zapisana imena i poeni prvih finalista:
Letonija: Andersons 2, Anufrijevs 2, Grundmanis 4, Gubinš 1, Jurcinš 11, Lidmanis 2, Melderis. Selektor: Valdemars Baumanis.
Španija: P. Alonso 4, E. Alonso 4, Ortega, Ruano 2, Martin 6, Maunier 2, Muskat, Martinez. Selektor: Marijano Manent.
![](https://kosmagazin.com/wp-content/uploads/2022/08/ezgif-2-d784f934ca.jpg)
Uhapšeni finalisti
Finalu je prethodio mali skandal. Posle pobede nad Čehoslovačkom, Španci su otišli da proslave pobedu. Vraćajući se u hotel, u dobrom raspoloženju, glasno su zapevali. Dovoljno da neki “uznemireni građanin” pozove policiju koja je odmah stigla i privela Špance u policijsku stanicu! Rečeno im je da će sudija „sutra odlučiti o kazni“. Kada je video da nema igrača, selektor Manent alarmirao je sve živo, i uz pomoć ljudi iz FIBA duboko iza pola noći izvadio iz “apsa” svoje igrače.
Španska federacija čuva uspomenu na svoju prvu medalju, slike koje objavljujemo su iz fundusa FEB.
Prvi strelac turnira bio je Italijan Livio Frančeskini koji je na četiri meča dao 66 poena, prosek 16,5. Bugarima je dao 32, i to je prvo veliko individualno dostignuće na evropskim šampionatima. Drugi strelac bio je Letonac Rudolfs Jurcinš sa 15,0. Nezvanični MVP prvenstva bio je Španac Rafael Martin.
Švajcarska je imala dvojicu naturalizovanih Amerikanaca, a Španija četiri igrača formirana daleko od kuće. Braća Pedro i Emilio Alonso naučili su košarku na Kubi, Rafael Ruano u Kostariki a Rafael Martin u El Salvadoru.
Za kraj još jedan detalj: nije bilo medalja. Taj običaj dodele trofeja uveden je dve godine kasnije u Rigi.
Sa izuzetkom ratnih godina i dva uzastopna šampionata posle Drugog svetskog rata (1946. u Ženevi i 1947. u Pragu), evropski šampionati igrali su se na svake dve godine, ali je taj ritam prekinut posle 2017. kada se, odlukom FIBA, prešlo na četvorogodišnji ciklus. U poslednjim izdanjima novost je igranje u više zemalja.
Nije na odmet znati/i podsetiti se kako je počelo…
Photo: Twitter, FIBA