Nema sumnje da su čuvene ponovljene tri sekunde u finalu Olimpijskih igara u Minhenu 1972. najdramatičniji momenat u istoriji košarkaških turnira na velikim takmičenjima. Ali bilo je još nekih zbrka, nesporazuma, protesta, pretnji, napuštanja turnira ili pobedničkog postolja. Jedan od najvećih skandala, u režiji sudija, desio se na finalnom meču Evropskog prvenstva 1951. u Parizu. Igrali su SSSR i Čehoslovačka, finalisti i 1947. u Pragu (56-37). Ni jedni ni drugi nisu išli na EP 1949. koje je igrano u -Africi, u Kairu, uz učešće samo sedam selekcija od kojih tri nisu bile iz Evrope (Egipat, Sirija, Liban) a jedna dobrim delom (Turska), i na kome je prvak Evrope postala afrička zemlja (Egipat) Ali, to je druga priča.
Za šampionat 1951. u Parizu prijavilo se 18 reprezentacija, učešće je još uvek bilo na dobrovoljnoj bazi, ali su Rumuni pred početak odustali pa su njihove utakmice registrovane sa po 0-2. Timovi su bili podeljeni u četiri grupe, dve sa po pet ekipa a dve sa po četiri, računajući i Rumune. U nastavku je osam reprezentacija, po dve prve iz svake grupe, bilo podeljeno u dve nove grupe. U prvoj su bili SSSR, Čehoslovačka, Italija i Grčka, a u drugoj Francuska, Bugarska, Turska i Belgija.
U prvom kolu SSSR je ubedljivo pobedio Čehoslovačku 53-37 i ništa nije nagoveštavalo dramu koja će uslediti u finalu. U polufinalu SSSR je savlado Bugarsku 72-54, a Čehoslovačka Francusku 59-50.
Borbe za medalje bile su zakazane za 12. maj, dakle pre tačno 65 godina. Prvo je Francuska, pod vođstvom selektor Robera Bisnela koji je tih godina držao kurseve košarke po Jugoslaviji, došla do bronze pobedivši Bugarsku 55-52, a onda su na parket dvorane „Zimskog velodroma“ (uzgred, šampionat je prvi put igran u sali) u 22,00 izašli košarkaši SSSR i Čehoslovačke. Od prvog trenutka publika je bila na strani Čehoslovaka, valjda po onom uobičajenom kriterijumu da treba pomoći teoretski slabijem. Nošeni podrškom čak 12.000 gledalaca Čehoslovaci su od prvog trenutka pokazali nameru da pobede. Utakmica je bila veoma izjednačena od početka do kraja. U završnicu se ušlo se sa 44-44, poslednji napad imali su sovjetski igrači. Na sekund pre kraja dosuđen je faul, francuski sudija Andre Siener poslao je na liniju za slobodna bacanja najboljeg strelca SSSR-a Stepasa Butaustasa. Publika je silnim zvižducima pokušala da dekoncentriše sovjetskog igrača, ali je on sigurno pogodio za 45-44. Po ondašnjim pravilima, šutirao je samo jedno slobodno bacanje. Kraj? Dok su se sovjetski igrači grlili na terenu drugi sudija, Turčin Somer, rukama je pokazivao da koš ne važi! Video je da je Bautaustas „nagazio liniju“ i pokazao prestup. Nastao je haos. Publika je bila oduševljena odlukom turskog sudije, ali je prvi arbitar branio svoj autoritet i svoju odluku. Rasprava dvojice sudije trajala je dvadesetak minuta, da bi na kraju „pobedio“ Francuz, njegova je bila poslednja i SSSR je dobio 45-44.
Kad je spiker to objavio, na tribinama je nastao pakao. Publika je neumorno zviždala, ceremonija zatvaranja šampionata i dodela medalja protekla je u nikad viđenoj atmosferi. Ministar sporta Francuske, koji je zatvarao Prvenstvo, nije se uopšte čuo, orkestar Republikanske garde, koji je izvodio sovjetsku himnu, bio je nadglasan protestima sa tribina, medalje su uručene na brzinu, organizatori su jedva čekali da se sve završi.
U svlačionici je nastala nova drama. Sudija Siener, nekada i sam solidan igrač, doživeo je nervni napad. Kad se oporavio, zakleo se da nikada više neće uzeti pištaljku u ruke i – održao je reč!
Za istoriju je ostalo zapisano:
SSSR-Čehoslovačka 45-44 (19-19)
Pariz, 12.maj 1951. Dvorana „Velodrom“. Sudije: Siener (Francuska) i Somer (Turska).
SSSR: Joan Losov 4, Anatolij Konjev 6, Otar Korkija 15, Stepas Butaustas 17, Justinas Lagunavičijus, Ilmar Kulam 1, Aleksandar Možajcev 2. Trener: Stepan Spandarijan.
ČEHOSLOVAČKA: Jaroslav Šip 10, Ivan Mražek 16, Miroslav Škerik 5, Miloš Nebuhla 4, Jan Kozak 6, Arnošt Novak 2, Jirži Matoušek 1.
Stepas Butaustas je dao ubedljivo najviše poena, 127, ali ga je po proseku minimalno nadmašio Finac Raimo Linholm, koji je na pet utakmica dao 91 poen (18,2) dok je prosek Butaustas bio 18,1. Treći strelac bio je Henri Bauman (Švedska) sa 17,6.
MVP turnira bio je Ivan Mražek (Čehoslovačka)
Photo: FFBB








1 komentar
Ovaj casopis francuskog saveza je blago istorije kosarke francuske i evrope. Postoje skenirani svi brojevi na gallici izlazio je od 1933 i posebno su zanimljiva predratna izdanja, cetrdesete i pedesete. Robert Busnel je pisao detaljne izvestaje sa prvenstava, tu je i Henry Hell, ima svega. Steta sto Jugoslavija nije ucestvovala na prvenstvu 1951 zbog politike.