Naš saradnik iz Poreča seća se istorijske utakmice koja je u tom gradu odigrana pre skoro 37 godina. I to ne bilo kakva utakmica, nego veliko finale jednog značajnog evropskog takmičenja.

Postoje dokazi da se košarka u Poreču igrala još prije Drugog svjetskog rata. Ipak, košarkaški klub je u ovom gradu osnovan tek 1976. Samo nekoliko godina kasnije, 1978, Poreč dobiva multifunkcionalnu sportsku dvoranu s oko 800 sjedećih mjesta, nazvanu „Veli Jože“, po junaku istoimenog književnog djela Vladimira Nazora napisanog 1908.

Otprilike pola godine nakon njenog otvorenja, zahvaljujući trudu lokalnih sportskih entuzijasta, dvorana „Veli Jože“ je ugostila pravi sportski spektakl. Naime, 22. marta 1979. u Poreču je odigrana finalna košarkaška utakmica Kupa pobjednika kupova. To je i prva košarkaška utakmica koju sam gledao uživo.

U nikada ponovljenom, prekrasnom ambijentu porečke dvorane, sučelili su se talijanski Gabeti iz Kantua, jedan od najtrofejnijih evropskih košarkaških klubova, tada već vlasnik dva Kupa pobjednika kupova, i nizozemski EBBC (Den Boš), koji je godinu dana ranije u istom natjecanju eliminirao riječki Kvarner.

Prema pisanim izvorima iz tog vremena, utakmici je prisustvovalo između 1.500 i 2.000 gledalaca, dakle daleko više od kapaciteta dvorane. Sjećam se mnoštva talijanskih, i tek nešto manje nizozemskih navijača, koji su se nadmetali isključivo sportskim navijanjem i pjesmom i koji su nas lokalce pokušali, dijeljenjem sportskih suvenira, pridobiti na svoju stranu.

Sama utakmica je imala dva različita poluvremena. U prvom, na parketu se odvijala izjednačena igra, dok je drugo poluvreme proteklo u znaku talijanskih košarkaša koji su na kraju zasluženo pobijedili sa 83:73. Toj pobjedi donekle je pomogla i okolnost da je Amerikanac Kirkland, jedan od najzapaženijih igrača Den Boša, morao zbog pet faula prije kraja, u odlučujućoj fazi, napustiti utakmicu.

Igralo je puno odličnih košarkaša. Za Gabeti talijanski reprezenativci Fabricio Dela Fjori, Renco Tombolato, Renco Barivijera, Pjerluiđi  Marzorati, vjerojatno najveći talijanski plej svih vremena i Karlo – Čarli Rekalkati, kasnije poznati trener i selektor talijanske reprezentacije, te Amerikanci Džon Nojman i Dejvid Baton. Zanimljivo je da je na klupi sjedio, i nije ulazio u igru, tada sedamnaestogodišnji Antonelo Riva, kasnije proslavljeni talijanski reprezentativac.

Za momčad Den Boša su nastupili Kes Akerboom, u to vrijeme jedan od najboljih evropskih strijelaca i, uz Rika Smitsa, najveći nizozemski košarkaš svih vremena, te Amerikanci Džejms Lister i već spomenuti Čarls „Bafi“ Kirkland. Najbolji strijelac susreta bio je Nojman sa 20 postignutih poena.

Vrijedan trofej Kupa pobjednika kupova kapetanu Gabetija Rekalkatiju uručio je poznati Vilijam Džons, više od četrdeset godina generalni sekretar, a tada počasni generalni sekretar FIBA.

Ova utakmica je do danas ostala najveći događaj u sportskoj povijesti Poreča, a možda i Istre.

Photo: Privatna arhiva