FIBA je juniorsko prvenstvo Evrope “izmislila” 1964, igralo se u Italiji, u Napulju, od 1. do 5. aprila. Prvi šampion je postao je Sovjetski Savez. Sovjeti su u finalu pobedili Francusku sa 62-41. MVP prvenstva bio je Modestas Paulauskas (SSSR).
Evo malog podsećanja na naše medalje sa juniorskih šampionata Evrope, sa akcentom na 23. jul 1972. kada su naši juniori prvi put postali prvaci Evrope.
Jugoslavija je prvu medalju osvojila 1966. u Porto San Đorđu (Italija). Selektor je bio Ranko Žeravica, a u ekipi Krešo Ćosić, Ljubodrag Simonović, Dragan Kapičić, Mihajlo Manović, Damir Šolman, Aljoša Žorga, Dragiša Vučinić, Bogdan Tanjević… Četvorica iz tog tima, Ćosić, Kapičić, Šolman, Simonović, samo četiri godine kasnije postali su u Ljubljani seniorski prvaci sveta. Zvezda prvenstva 1966. bio je bugarski centar Atanas Golomejev. Nova srebrna medalja osvojena je 1968. u Vigu (Španija) sa Vinkom Jelovcem kao najboljim strelcem šampionata. U ekipi su bili i Zoran Slavnić, Duci Simonović, Žarko Zečević, Damir Šolman, Mihajlo Manović, Dragiša Vučinić, Stanislav Biztjak…
U Grkoj 1970. naš tim (Srećko Jarić, Miroljub Damnjanović, Blagoja Georgievski, Branko Kovačević, Goran Rakočević, Nedeljko Ostarčević…) bio je četvrti, a onda je došla 1972. i prvo zlato u Zadru. To je ostvarila generacija koja je godinu dana ranije na prvom Evropskom šampionatu za kadete u Gorici (Italije) takođe bila prva. Tu ekipu stvorio je i vodio Mirko Novosel, a perjanice tima bili si Dragan Kićanović i Mirza Delibašić. Njih dvojica bili su najbolji strelci, Mirza je dao ukupno 114 poena a Kićanović 90. U ekipi su još bili Rajko Žižić, Željko Jerkov, Boris Beravs, Dragan Todorić, Branko Macura, Čedomir Perinčić, Franc Volaj, Milan Milićević, Ratko Kaljević i Milan Grabovac.
Put ka zlatu počeo je 15. jula pobedom protiv Grčke 91-56 (Kaljević 16), narednog dana savladana je Bugarska 98-64 (Delibašić 29), usledila je pobeda nad Francuskom 71-58 (Delibašić 14), pa trijumf nad Čehoslovačkom 93-55 (Todorić 14). Potom je pobeđena Italija 79-56 (Perinčić 20), pa SSSR 66-59, i na kraju, u finalu, 23. jula 1972. još jednom Italija 89-65. Prvi strelac sa 19 poena bio je Mirza Delibašić.
Sedam utakmica, sedam pobeda, sve vrlo ubedljive osim protiv Sovjetskog Saveza koji je izgubio sa “samo” 7 razlikie. Prosek datih poena našeg tima bio je 83,9.
Asovi iz provincije
Snaga naše ondašnje košarke ogledala se i u činjenici da su igrači bili uglavnom iz manjih gradova i klubova: Kićanović iz čačanskog Železničara, Delibašić iz tuzlanske Slobode, Jerkov iz Pule, Todorić iz kraljevačke Sloge, Žižić iz OKK Beograda…
Osim nekolicine naših budućih asova, na Šampionatu su se pojavili Miki Berkovic (Izrael), prvi strelac Prvenstva sa prosekom 20,7 poena, u timu Italije istakao se Renato Vilalta, među Francuzima zapaženi su bili Mišel Senegal i Erik Benjo, u timu Španije bio je Huan Antonio Korbalan.
Titula je odbranjena dve godine kasnije u Orlenau (Francuska) sa timom u kome su bili Rajko Žižić, Raša Radovanović, Branko Skroče (prvi strelac ekipe sa 17,7 poena), Mihovil Nakić, Andro Knego… U finalu je sa 80-79 savladana Španija.
Treću uzastopnu zlatnu medalju naši juniori osvojili su 1976. u Santjago de Komposteli (Španija). U timu su bili Predrag Bogosavljev, Rade Vukosavljević, Miško Marić, Aleksandar Petrović…. Na Šampionatu u Rosetu i Teramu (Italija) 1978. Jugoslavija je bila treća (Bogosavljev, Predrag Benaček, Slobodan Nikolić, Ivan Sunara, Veljko Petranović…). Najbolji strelac prvenstva bio je Španac Huan Antonio San Epifanio.

Dve godine kasnije u Celju naš tim je bio drugi, a srebro su osvojili Srđan Dabić, Nebojša Zorkić, Zoran Čutura (prvi strelac sa 22,8 poena), Goran Grbović, Branko Vukićević… Isti plasman ostvaren je 1982. u Bugarskoj sa timom u kome su bili Dražen Petrović, Velimir Perasović, Stojan Vranković, Danko Cvjetičanin, Goran Sobin, Ivo Petović… Podijum nije “promašen” ni 1984. u Švedskoj, osvojena je bronzana medalja koju su doneli Žarko Paspalj, Luka Pavićević, Jure Zdovc, Zoran Jovanović, Ivo Nakić, Miroslav Pecarski, Mirko Milićević, Franjo Arapović, Velimir Perasović…
Zlato u nizu
Onda je 1986. u Gmundenu (Austrija) na scenu stupila sjajna generacija: Divac, Kukoč, Đorđević, Rađa, Ilić.. Zlato je potvrđeno u Vrbasu 1988. (Danilović, Komazec, Alihodžić…).
Srbija je najbolja bila i u Beogradu 2005. (Teodosić, Tepić, Štimac, Raduljica…), zatim 2007. u Madridu (Milan Mačvan, Branko Lazić, Filip Čović…) pa 2009. u Mecu (Francuska) sa ekipom u kojoj su bili Danilo Anđušić, Dejan Musli, Nemanja Jaramaz…
Dva poslednja zlata stigla su 2017. iz Bratislave: Balša Koprivica, Nikola Mišković (MVP), Filip Petrušev, Marko Pecarski, Aleksa Uskoković, Stefan Momirov; i 2018. iz Letonije. gde su glavne snage bili Petrušev (29 poena i 8 skokova u finalu), Pecarski (MVP, 34 poena i 13 skokova u finalu), Zoran Paunović (17 poena u finalu), Dalibor Ilić, Luka Cerovina, Uroš Trifunović.
Medalje sijaju, ali važniji su igrači. Iz niza pomenutih imena nije teško zaključiti da ih je bilo mnogo i za A selekcije…
Photo: FIBA, KSS